Sophie: howto-text-hr-2006-5mdv2010.0 noarch

howto-text-hr-2006-5mdv2010.0.noarch.rpm

S DOS/Windowsa na Linux KAKO
Guido Gonzato, OBRISI_MEguido@ibogeo.df.unibo.it (Obrisite
``OBRISI_ME''.)
verzija 1.3.2, 22. veljace 1999.

Ovo je KAKO za sve (uskoro bivse?) korisnike DOS-a i Windowsa koji su
odlucili prijeci na Linux, besplatni klon Unixa. Pokusava pomoci
citatelju u primjeni njegovog znanja DOS-a i Windowsa u Linux okruzju,
te razmjeni datoteka i resursa medu tim OS-evima.

______________________________________________________________________

Sadrzaj

1. Uvod

1.1 Je li Linux za vas?
1.2 Da. Hocu jos.
1.2.1 Uvodni koncepti
1.2.2 Upute
1.3 Konvencije

2. Za nestrpljive

3. Upoznajte bash

4. Datoteke i programi

4.1 Datoteke: osnovne stvari
4.2 Simbolicke veze

5. Dozvole i vlasnistvo

5.1 Datoteke: prevodenje naredbi
5.1.1 Primjeri
5.2 Pokretanje programa: visezadacnost i sesije
5.3 Pokretanje programa na udaljenim racunalima

6. Koristenje direktorija

6.1 Direktoriji: osnovne stvari
6.2 Dozvole direktorija
6.3 Direktoriji: prevodenje naredbi
6.3.1 Primjeri

7. Diskete, tvrdi diskovi i slicno

7.1 Rad s uredajima na DOS nacin
7.2 Rad s uredajima na Unix nacin
7.3 Backup

8. A sto je s Windowsima?

9. Prilagodavanje sustava

9.1 Inicijalizacijske datoteke sustava
9.2 Inicijalizacijske datoteke programa

10. Mreze: koncepti

11. Malo programiranja

11.1 Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima
11.2 C za vas

12. Ostalih 1%

12.1 Koristenje tara i gzipa
12.2 Instaliranje aplikacija
12.3 Trikovi bez kojih se ne moze
12.4 Gdje naci aplikacije
12.5 Nekoliko stvari koje niste mogli
12.6 Prakticiranje UNIX-a pod DOS/Windowsima
12.7 Uobicajene ekstenzije i povezani programi
12.8 Pretvaranje datoteka
12.9 Besplatni uredski paketi

13. Kraj, za sada

13.1 Autorska prava
13.2 Autor

14. Hrvatski prijevod

______________________________________________________________________

11.. UUvvoodd

11..11.. JJee llii LLiinnuuxx zzaa vvaass??

Zelite prijeci iz DOS svijeta (ta definicija ukljucuje Windowse) na
Linux? Dobra ideja: Linux je tehnicki superioran DOS-u, Windowsima
9x, cak i Windowsima NT. Ali pazite: mozda vama nece biti koristan.
Ovo su glavne razlike izmedu DOS/Windowsa i Linuxa:

· Na Windowsima radi Microsoft Office i puno igara; smatra se da ga
je lako instalirati i konfigurirati; poznat je po nestabilnosti;
jadnih performansi; rusenja su cesta.

· Na Linuxu radi StarOffice, hrpa tehnickog softvera i manje igara;
moze biti tesko instalirati ga i konfigurirati; stabilan je kao
stijena; besprijekornih performansi; rusenja su izuzetno rijetka.

Na vama je da odlucite sto vam treba. Nadalje, Linux vam daje moc, ali
treba vremena dok naucite kako je iskoristiti. Dakle, ako trebate
vecinom komercijalni softver, ili vam se ne svida ucenje novih naredbi
i koncepata, bolje trazite drugdje. Budite svjesni da mnogi pocetnici
odustaju zbog pocetnih teskoca.

Radi se na pojednostavljivanju Linuxa, ali nnee oocceekkuujjttee ddjjeelloottvvoorrnnoosstt
bbeezz cciittaannjjaa ppuunnoo ddookkuummeennttaacciijjee ii bbaarreemm nneekkoolliikkoo mmjjeesseeccii kkoorriisstteennjjaa.
Linux rezultate ne daje odmah. Unatoc ovim upozorenjima, 100% sam
siguran da, ako ste prava vrsta korisnika, Linux ce postati vasa
Nirvana. Inace, Linux i DOS/Windows sretno mogu zivjeti zajedno na
istom racunalu.

Sto vam je potrebno za ovaj KAKO: pretpostavit cu da:

· znate osnovne naredbe i ideje DOS-a;

· Linux je, mozda s X Window Systemom (ili krace X11), pravilno
instaliran na vasem PC-u;

· vasa ljuska (pandan COMMAND.COM-u) je bash.

Osim ako je drukcije receno, sve informacije u ovom dokumentu odnose
se na losi stari DOS. O Windowsima ima nesto tu i tamo jer su oni i
Linux potpuno razliciti, za razliku od DOS-a, jadne imitacije Unixa.

Takoder, shvatite da ovo nije ni potpun uvod ni vodic u
konfiguriranju!

Najnovija verzija ovog dokumenta je dostupna u nekoliko formata na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto>.

11..22.. DDaa.. HHooccuu jjooss..

Linux i programi koji vam trebaju instalirani su na vasem PC-u.
Napravili ste si account -- korisnicki racun (ako niste, ooddmmaahh
pokrenite adduser vaseime) i Linux radi. Upravo ste napisali svoje ime
i sifru, i gledate na zaslon misleci ``A sto sad?''.

Ne ocajavajte. Gotovo ste spremni raditi iste stvari koje ste radili s
DOS/Windowsima, te mnoge druge. Dok ste radili pod njima, obavljali
ste neke od ovih poslova:

· pokretanje programa i stvaranje, kopiranje, pregledavanje,
brisanje, ispisivanje, preimenovanje datoteka;

· CD, MD, RD, i DIR u direktorijima;

· formatiranje disketa i kopiranje datoteka s/na njih;

· prilagodavanje sustava;

· surfanje Internetom;

· pisanje .BAT datoteka i programa u vasem omiljenom jeziku;

· preostalih 1%.

Ovi se zadaci pod Linuxom mogu izvesti slicno kao pod DOS-om. Pod DOS-
om, obicni korisnik od svih 100 koristi samo neke naredbe: isto
donekle vrijedi za Linux.

11..22..11.. UUvvooddnnii kkoonncceeppttii

Najbolji nacin za ucenje je skakanje ravno u vodu. Svakako
eksperimentirajte i igrajte se s Linuxom: osim ako se logirate kao
``root'', nema mu se sto dogoditi. Nekoliko napomena:

· Najprije, kako ugasiti Linux. Ako ste u tekstualnom modu,
pritisnite <CTRL>-<ALT>-<DEL>, pricekajte da se sustav digne i
ugasite PC. Ako radite pod X-om, prvo pritisnite
<CTRL>-<ALT>-<BACKSPACE>, a zatim <CTRL>-<ALT>-<DEL>. NNiikkaadd nemojte
izravno gasiti ili resetirati PC: tako mozete ostetiti datotecni
sustav.

· Za razliku od DOS-a ili Windowsa, u Linux su ugradeni sigurnosni
mehanizmi. Datoteke i direktoriji imaju dozvole; zato obicni
korisnik nekima ne moze pristupiti (pogledajte poglavlje ``Dozvole
i vlasnistvo''). DOS i Windows vam dopustaju da izbrisete cijeli
disk.

· Posebni korisnik rroooott, administrator sustava, ima potpunu vlast nad
zivotom i smrcu racunala. Ako radite na svom PC-u, mozete biti i
root. No to je ooppaassnnoo: svaka greska moze ozbiljno ostetiti ili
unistiti sustav kao i u DOS/Windowsima. Ne budite root kad to nije
potrebno.

· Linux je toliko slozen jer je vrlo prilagodljiv: gotovo svaka
mogucnost i program mogu se prilagoditi preko jedne ili vise
konfiguracijskih datoteka. Slozenost je cijena koju placate za
moc.

· Redirekcija i piping, sporedne mogucnosti u DOS-u, vrlo su vazne i
puno mocnije pod Linuxom. Jednostavne naredbe mogu se povezati za
slozene poslove. Toplo preporucam da ih naucite koristiti.

11..22..22.. UUppuuttee

Pod Linuxom upute mozete dobiti na mnogo nacina. Najvazniji su:

· CCiittaannjjee ddookkuummeennttaacciijjee -- mislim ozbiljno. Iako KAKO koji citate
moze posluziti kao uvod u Linux, ima nekoliko knjiga koje biste
stvarno trebali procitati: _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d
Matta Welsha, <http://sunsite.unc.edu/mdw/LDP/gs/gs.html>, _L_i_n_u_x
_U_s_e_r _G_u_i_d_e Larrya Greenfielda,
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/users-
guide>, i _L_i_n_u_x _F_A_Q, <http://dokumentacija.linux.hr/Linux-
FAQ.html>. Na vama je da procitate barem jednu.

· Dokumentacija instaliranih paketa cesto je u poddirektorijima
/usr/doc.

· Za upute o ``internim naredbama'' ljuske napisite help, ili, jos
bolje, man bash ili info bash.

· Za upute o nekoj naredbi napisite man naredba sto ce prikazati man
(mmaannual -- prirucnik) stranicu za naredba. info naredba prikazuje,
ako postoji, info stranicu za naredba. info je hipertekstualni
sustav dokumentacije, ne bas intuitivan. Na kraju, probajte apropos
naredba ili whatis naredba. Kod svih njih rad mozete prekinuti
pomocu <q>.

· Konacno, na Internetu: pravo mjesto za dobivanje pomoci je Usenet,
na primjer comp.os.linux.setup. Molim vas, nemojte od mene traziti
pomoc, jer sam prilicno preopterecen.

11..33.. KKoonnvveenncciijjee

U ovom dokumentu, primjeri cesto slijede ovaj format: <...> je nuzan
argument, a [...] opcionalan.

Na primjer:

$ tar -tf <datoteka.tar> [> redir_datoteka ]

datoteka.tar se mora navesti, ali redirekcija u redir_datoteka nije
obavezna.

RMP (_R_e_a_d _M_a_n _P_a_g_e_s) vas upucuje na daljnje citanje man stranica. Ne
mogu naglasiti koliko je vazno citanje dokumentacije. ``DOSWin''
oznacava ``DOS/Windows''.

Kada je prompt u primjeru naredbe #, naredbu moze izvrsiti samo root.

22.. ZZaa nneessttrrpplljjiivvee

Hocete se istaci? Pogledajte malo ovo:

DOS Linux
------------------------ -------------------------
ATTRIB (+-)atr datoteka chmod <mod> datoteka potpuno drukcije
BACKUP tar -Mcvf uredaj dir/ isto
CD dir\ cd dir/ skoro ista sintaksa
COPY datoteka1 datoteka2 cp datoteka1 datoteka2 isto
DEL datoteka rm datoteka pazljivo: nema undelete
DELTREE dir rm -R dir isto
DIR ls ne bas jednaka sintaksa
DIR datoteka /S find . -name datoteka potpuno drukcije
EDIT datoteka vi datoteka mislim da vam se nece
svidjeti
jstar datoteka slicno DOS-ovom EDIT-u
EDLIN datoteka ed datoteka zaboravite na to
FORMAT fdformat, mount, umount prilicno razlicita
sintaksa
HELP naredba man naredba, info naredba filozofija je ista
MD dir\ mkdir dir/ skoro ista sintaksa
MORE < datoteka less datoteka puno bolje
MOVE datoteka1 datoteka2 mv datoteka1 datoteka2 isto
NUL /dev/null isto
PRINT datoteka lpr datoteka isto
PRN /dev/lp0, /dev/lp1 isto
RD dir rmdir dir/ skoro ista sintaksa
REN datoteka1 datoteka2 mv datoteka1 datoteka2 ne radi za vise datoteka
RESTORE tar -Mxpvf uredaj drukcija sintaksa
TYPE datoteka less datoteka puno bolje
WIN startx totalno drukcije!

Za nesto vise od popisa naredbi procitajte sljedeca poglavlja.

33.. UUppoozznnaajjttee bbaasshh

Dobre vijesti: uz Linux puno manje tipkate na promptu, jer bash ljuska
tipka za vas kad god je moguce, i nudi zgodne mogucnosti editiranja
linije. Za pocetak, tipka strelice gore vraca prosle naredbe; ali tu
je jos. Pritisak na <TAB> dopunjava imena datoteka i direktorija, pa
je tipkanje

$ ls /uTABloTABbTAB

isto kao tipkanje

$ ls /usr/local/bin

Da je bilo dvosmislenosti, kao u

$ ls /uTABloTABiTAB

bash bi stao jer ne zna mislite li na /usr/local/info ili
/usr/local/include. Dodajte jos znakova i opet pritisnite <TAB>.

Druge korisne tipke su <ESC-BACKSPACE>, sto brise rijec na lijevo, i
<ESC-D>, sto brise rijec na desno; <ESC-F> mice kursor jednu rijec
desno, <ESC-B> lijevo; <CTRL-A> mice na pocetak reda, <CTRL-E> na
kraj. Tipka <ALT> radi isto sto i <ESC>.

Dosta za sada. Kada se jednom naviknete na te kombinacije, DOS prompt
ce vam biti vrlo neudoban...

44.. DDaattootteekkee ii pprrooggrraammii

44..11.. DDaattootteekkee:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii

Struktura direktorija i datoteka u Linuxu vrlo je slicna onoj u
DOSWinu. Datoteke imaju imena po posebnim pravilima, nalaze se u
direktorijima, neke su izvrsne, a vecina takvih ima programske
prekidace (_s_w_i_t_c_h). Isto tako, mozete koristiti metaznakove,
redirekciju i piping. Samo je nekoliko manjih razlika:

· Pod DOS-om, imena imaju tzv. 8.3 oblik; na primjer NIJEDOVO.TXT.
Linux moze i bolje. Ako je Linux instaliran na datotecnom sustavu
kao sto je ext2 ili umsdos, mozete koristiti duza imena (do 255
znakova), s vise od jedne tocke: Ovo_je.VRLO_dugo.ime_datoteke.
Primjetite da sam koristio i velika i mala slova: ustvari...

· Velika i mala slova u imenima datoteka i naredbi razlicita su.
Prema tome, IME_DATOTEKE.tar.gz i ime_datoteke.tar.gz su dvije
razlicite datoteke. ls je naredba, LS je greska.

· Korisnici Windowsa, pazite se kod koristenja dugih imena pod
Linuxom. Ako u imenu ima razmaka (nije preporucljivo, ali je
moguce), morate ga okruziti navodnicima. Na primjer:

$ # ova naredba stvorit ce direktorij "Moje stare datoteke"
$ mkdir "Moje stare datoteke"
$ ls
Moje stare datoteke bin tmp

Neke znakove ne bi trebalo koristiti: medu njima su ! * $ & #.

· Nema odredenih ekstenzija kao sto je .COM i .EXE za programe, ili
.BAT za batch datoteke. Kada zadate naredbu ls -F, izvrsne datoteke
oznacava zvjezdica (*) na kraju imena. Na primjer:

$ ls -F
Ja_sam_direktorij/ cindy.jpg cjpg* pismo_Jurici moja_1._skripta*
staro~

Datoteke cjpg* i moja_1._skripta su izvrsne, odnosno programi. Pod
DOS-om, backup datoteke zavrsavaju na .BAK, a pod Linuxom s tildom,
~. Zatim, datoteka cije ime pocinje tockom je skrivena. Na primjer,
datoteku .Ja.sam.skrivena.datoteka naredba ls nece pokazati.

· U DOS-u programski prekidaci izgledaju kao /prekidac, a u Linuxu
-prekidac ili --prekidac. Na primjer: DIR /S postaje ls -R. Mnogi
DOS programi, kao sto je PKZIP ili ARJ, koriste Unix-olike
prekidace.

Sad mozete preskociti do dijela ``Datoteke: prevodenje naredbi'', ali,
da sam na vasem mjestu, ja bih nastavio.

44..22.. SSiimmbboolliicckkee vveezzee

Pod Unixom postoji vrsta datoteke kakve nema pod DOS-om: simbolicka
veza. To je nesto poput pokazivaca na datoteku ili direktorij, a moze
se koristiti umjesto datoteke ili direktorija na koji pokazuje; slicna
je precicama (_s_h_o_r_t_c_u_t_s) iz Windowsa. Primjeri simbolickih veza su
/usr/X11, koja pokazuje na /usr/X11R6; /dev/modem koji pokazuje na
/dev/ttyS0 ili /dev/ttyS1.

Simbolicku vezu cete napraviti ovako:

$ ln -s <datoteka_ili_direktorij> <ime_veze>

Na primjer:

$ ln -s /usr/doc/g77/DOC g77upute.txt

Sada mozete pozivati g77upute.txt umjesto /usr/doc/g77/DOC. Veze ovako
izgledaju u ispisu direktorija:

$ ls -F
g77upute.txt@
$ ls -l
(nekoliko stvari...) g77upute.txt -> /usr/doc/g77/DOC

55.. DDoozzvvoollee ii vvllaassnniissttvvoo

DOS datoteke i direktoriji imaju ove atribute: A (arhiviran), H
(skriven), R (samo za citanje) i S (sustav). Samo H i R imaju smisla
pod Linuxom: skrivene datoteke pocinju tockom, a za R atribut citajte
dalje.

Pod Unixom datoteka ima ddoozzvvoollee i vvllaassnniikkaa, koji pripada ggrruuppii.
Pogledajte ovo:

$ ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root bin 27281 Aug 15 1995 /bin/ls*

Prvo polje sadrzi dozvole za datoteku /bin/ls, koja pripada rootu,
grupi bin. Bez obzira na to, zapamtite sto -rwxr-xr-x znaci, s lijeva
na desno:

- je tip datoteke (-: obicna, d: direktorij, l: veza, itd.); rwx su
dozvole za vlasnika datoteke (citanje, pisanje, izvrsavanje); r-x su
dozvole za grupu vlasnika datoteke (citanje, izvrsavanje) (necu
objasnjavati grupe, prezivjet cete bez toga dok ste pocetnik ;-); r-x
su dozvole za sve ostale korisnike (citanje, izvrsavanje).

I direktorij /bin ima dozvole: pogledajte dio ``Dozvole direktorija''
za detalje. Zato ne mozete obrisati datoteku /bin/ls osim ako ste
root: za to nemate dozvole. Naredba za mijenjanje dozvola datoteka je:

$ chmod <tkoXdozvola> <datoteka>

gdje je tko u (korisnik, tj. vlasnik), g (grupa), o (ostali); X je +
ili -; dozvola je r (citanje), w (pisanje), x (izvrsavanje). Evo
cestih primjera koristenja chmoda:

$ chmod +x datoteka

To postavlja dozvolu za izvrsavanje datoteke.

$ chmod go-rw datoteka

To oduzima dozvole za citanje i pisanje svima osim vlasniku.

$ chmod ugo+rwx datoteka

To svima daje dozvole za citanje, pisanje i izvrsavanje.

$ chmod +s datoteka

Time dobivamo takozvanu _s_e_t_u_i_d ili ssuuiidd datoteku -- svatko ju moze
izvrsiti s privilegijama njenog vlasnika. Najcesce su root suid
datoteke; to obicno vazne datoteke sustava, kao sto je X server.

Kraci nacin za pisanje dozvola je brojkama: rwxr-xr-x mozemo izraziti
kao 755 (svako slovo odgovara bitu: --- je 0, --x je 1, -w- je 2, -wx
je 3). Izgleda tesko, ali shvatit cete uz malo prakse. root kao
nadkorisnik moze mijenjati dozvole svake datoteke. RMP.

55..11.. DDaattootteekkee:: pprreevvooddeennjjee nnaarreeddbbii

Na lijevoj strani su DOS naredbe; na desnoj Linux pandani.

ATTRIB chmod
COPY cp
DEL rm
MOVE mv
REN mv
TYPE more, less, cat
nul /dev/null
prn, lpt1 /dev/lp0 ili /dev/lp1; lpr

Operatori za redirekciju i piping: < > >> |

Metaznakovi: * ?

55..11..11.. PPrriimmjjeerrii

DOS Linux
-------------------------------------- ------------------------------
C:\GUIDO>ATTRIB +R DATOTEKA.TXT $ chmod 400 datoteka.txt
C:\GUIDO>COPY JURICA.TXT JURICA.DOC $ cp jurica.txt jurica.doc
C:\GUIDO>COPY *.* SVE $ cat * > sve
C:\GUIDO>COPY FRAKTALI.DOC PRN $ lpr fraktali.doc
C:\GUIDO>DEL PRIV $ rm priv
C:\GUIDO>DEL *.BAK $ rm *~
C:\GUIDO>MOVE DOKUMENT.TXT TMP\ $ mv dokument.txt tmp/
C:\GUIDO>REN DOKUMENT.TXT DOKUMENT.ASC $ mv dokument.txt dokument.asc
C:\GUIDO>PRINT PISMO.TXT $ lpr pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT $ more pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT $ less pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT > NUL $ cat pismo.txt > /dev/null
nema $ more *.txt *.asc
nema $ cat dio*.txt | less

Napomene:

· * je pametniji pod Linuxom: * odgovara svim datotekama osim
skrivenima; .* odgovara svim skrivenim datotekama (ali i trenutnom
direktoriju . i roditeljskom direktoriju ..: pazite na to!); *.*
odgovara samo datotekama s . u sredini ili na kraju; p*r odgovara i
``petar'' i ``papir''; *c* odgovara i ``crv'' i ``svizac''.

· Kada koristite more, pritisnite razmak za slijedecu stranicu, <q>
za izlaz. less je intuitivniji i dopusta koristenje strelica.

· UNDELETE ne postoji, pa pazljivo razmislite prije brisanja
datoteka.

· Uz DOS-ove < > >>, Linux ima 2> za preusmjeravanje poruka o
greskama (_s_t_d_e_r_r); 2>&1 preusmjerava stderr na stdout, a 1>&2
stdout na stderr.

· Linux ima jos jedan metaznak: []. Koristenje: [abc]* odgovara
datotekama koje pocinju s a, b i c; *[I-N1-3] odgovara datotekama
koje zavrsavaju s I, J, K, L, M, N, 1, 2 i 3.

· lpr <datoteka> ispisuje datoteku u pozadini. Za provjeru stanja
reda za ispis sluzi lpq; za brisanje datoteke iz reda za ispis
lprm.

· Ne postoji RENAME slican DOS-ovom; to jest, mv *.xxx *.yyy nece
raditi. REN-olika naredba se moze naci na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/file>.

· Ako zelite upozorenje kad bi datoteka trebala biti prepisana,
koristite cp -i i mv -i.

55..22.. PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa:: vviisseezzaaddaaccnnoosstt ii sseessiijjee

Kako biste pokrenuli program, napisite njegovo ime kao i pod DOS-om.
Ako je direktorij (poglavlje ``Koristenje direktorija'') u kojem je
program smjesten ukljucen u $PATH (poglavlje ``Inicijalizacijske
datoteke sustava''), program ce se pokrenuti. Iznimka: za razliku od
DOS-a, pod Linuxom se program u trenutnom direktoriju nece pokrenuti
osim ako je taj direktorij u $PATH-u. Rjesenje: ako je prog vas
program, napisite ./prog.

Ovako izgleda tipicna naredba:

$ naredba [-s1 [-s2] ... [-sn]] [par1 [par2] ... [parn]] [< ulaz] [> izlaz]

gdje su -s1, ..., -sn programski prekidaci; par1, ..., parn programski
parametri. U jednom redu mozete pokrenuti vise programa:

$ naredba1 ; naredba2 ; ... ; naredban

To je sve o pokretanju programa, ali lako je nastaviti. Jedan od
glavnih razloga za koristenje Linuxa je visezadacnost. Vise programa
(od sada, procesa) radi u isto vrijeme. Mozete ih pokretati u pozadini
i nastaviti rad bez prekida. Linux vam dopusta i nekoliko sesija: kao
da radite na vise racunala odjednom!

· Za prebacivanje izmedu 1.-6. sesije na virtualnim konzolama,
pritisnite <ALT>-<F1> ... <ALT>-<F6>.

· Za pokretanje nove sesije u istoj VC bez napustanja trenutne,
napisite su lt;login>. Na primjer: su - root. Ovo je korisno kada
obavljate zadatak koji moze obaviti samo root.

· Za kraj sesije napisite exit. Upozorit ce vas ako ima zaustavljenih
poslova (cut cete o tome kasnije).

· Za pokretanje procesa u pozadini, dodajte ampersand (&) na kraju
naredbe:

$ imeprograma [-prekidaci] [parametri] [< ulaz] [> izlaz] &
[1] 123

Ljuska procese oznacava brojem posla ([1]; vidi dolje) i PID-om
(_P_r_o_c_e_s_s _I_d_e_n_t_i_f_i_c_a_t_i_o_n -- identifikacijski broj procesa; u nasem
primjeru 123).

· Za broj procesa napisite ps ax. To ce ispisati popis procesa koji
trenutno rade.

· Da biste ubili (terminirali) proces, napisite kill <PID>. Mozda
cete ga morati ubiti ako ne znate kako pravilno izaci... Ako niste
root, ne mozete ubijati tude procese. Ponekad ce proces ubiti
jedino kill -SIGKILL <PID>. I ljuska vam omogucava zaustavljanje
ili privremeno suspendiranje procesa, slanje procesa u pozadinu i u
prednji plan. U tom kontekstu procese nazivamo poslovima.

· Za broj poslova napisite jobs. Tu su oznaceni brojem posla, a ne
PID-om.

· Za zaustavljanje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<C>
(nece uvijek raditi).

· Za suspendiranje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<Z>
(isto).

· Za slanje suspendiranog procesa u pozadinu napisite bg <%posao>
(postaje posao).

· Za slanje posla u prednji plan, napisite fg <%posao>. Za slanje
posljednjeg procesa poslatog u pozadinu u prednji plan jednostavno
napisite fg.

· Za ubijanje posla napisite kill <%posao>. <posao> moze biti 1, 2,
3...

Koristenjem ovih naredbi mozete formatirati disketu, arhivirati hrpu
datoteka, kompajlirati program i otpakirati arhivu skoro istovremeno,
i jos uvijek imati prompt pred sobom. Probajte to na Windowsima, samo
da vidite razliku u brzini (naravno, ako se ne sruse).

55..33.. PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa nnaa uuddaalljjeenniimm rraaccuunnaalliimmaa

Kako biste pokrenuli program na udaljenom racunalu cije je ime
udaljeno.racunalo.edu, napisite:

$ telnet udaljeno.racunalo.edu

Nakon sto se ulogirate, pokrenite svoj omiljeni program. Naravno, na
tom racunalu morate imati korisnicki racun.

Ako imate X11, cak mozete na udaljenom racunalu pokrenuti X
aplikaciju, prikazanu na vasem X prikazu. Neka je
udaljeno.racunalo.edu udaljeno X racunalo i moja.linux.kanta vas Linux
sustav. Kako biste s moja.linux.kanta pokrenuli X program koji se
nalazi na udaljeno.racunalo.edu, ucinite slijedece:

· Pokrenite X11 i xterm ili slican emulator terminala, a zatim
napisite:

$ xhost +udaljeno.racunalo.edu
$ telnet udaljeno.racunalo.edu

· Nakon sto se logirate, napisite:

udaljeno:$ DISPLAY=moja.linux.kanta:0.0
udaljeno:$ imeprograma &

(Umjesto DISPLAY... cete mozda morati napisati: setenv DISPLAY
moja.linux.kanta:0.0. Ovisi o ljusci.)

Eto! Sada ce se imeprograma pokrenuti na udaljeno.racunalo.edu i
prikazati na vasem stroju. No nemojte ovo pokusavati preko modema --
presporo je da bi se moglo koristiti. Stovise, ovo je gruba i
nesigurna metoda: procitajte ``X na daljinu mini-KAKO'' na
<http://dokumentacija.linux.hr/X-na-daljinu.html>.

66.. KKoorriisstteennjjee ddiirreekkttoorriijjaa

66..11.. DDiirreekkttoorriijjii:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii

Vidjeli smo razlike izmedu datoteka pod DOSWinom i Linuxom. Sto se
tice direktorija, pod DOSWinom je root direktorij \, a pod Linuxom /.
Tako se pod DOSWinom ugnijezdeni direktoriji razdvajaju znakom \, a
pod Linuxom /. Primjeri staza datoteka:

DLOiSnux C/:h\oDmOeK/UgMuEiNdTo\/GdEoOkLuOmGeInJt\iS/RgEeDo.lnorgi3jbao/tsr0e>d?n0ja.nr 3bot 0>?0

Kao i obicno, .. je direktorij roditelj, a . trenutni direktorij.
Sjetite se da vam sustav nece dopustiti cd, rd ili md gdje god zelite.
Svaki korisnik ima svoje stvari u direktoriju koji se naziva hhoommee
(dom), koji mu je dao administrator sustava; na primjer, na mojem PC-u
moj je home direktorij /home/guido.

66..22.. DDoozzvvoollee ddiirreekkttoorriijjaa

I direktoriji imaju dozvole. Ono sto smo vidjeli u dijelu ``Dozvole i
vlasnistvo'' vrijedi i za direktorije (korisnik, grupa, ostali). Za
direktorij rx znaci da mozete uci u njega, a w znaci da u njemu mozete
izbrisati datoteku (naravno, prema dozvolama datoteke) ili sam
direktorij.

Na primjer, kako bi sprijecili njuskanje ostalih korisnika po
/home/guido/tekst:

$ chmod o-rwx /home/guido/tekst

66..33.. DDiirreekkttoorriijjii:: pprreevvooddeennjjee nnaarreeddbbii

DIR ls, find, du
CD cd, pwd
MD mkdir
RD rmdir
DELTREE rm -rf
MOVE mv

66..33..11.. PPrriimmjjeerrii

DOS Linux
---------------------------------- -----------------------
C:\GUIDO>DIR $ ls
C:\GUIDO>DIR DATOTEKA.TXT $ ls datoteka.txt
C:\GUIDO>DIR *.H *.C $ ls *.h *.c
C:\GUIDO>DIR/P $ ls | more
C:\GUIDO>DIR/A $ ls -l
C:\GUIDO>DIR *.TMP /S $ find / -name "*.tmp"
C:\GUIDO>CD $ pwd
nema - pogledajte napomenu $ cd
isto $ cd ~
isto $ cd ~/temp
C:\GUIDO>CD \OSTALO $ cd /ostalo
C:\GUIDO>CD ..\TEMP\SMECE $ cd ../temp/smece
C:\GUIDO>MD NOVIPROG $ mkdir noviprogrami
C:\GUIDO>MOVE PROGRAM .. $ mv program ..
C:\GUIDO>MD \PROGRAMI\TURBO $ mkdir /programi/turbo
C:\GUIDO>DELTREE TEMP\SMECE $ rm -rf temp/smece
C:\GUIDO>RD NOVIPROG $ rmdir noviprogrami
C:\GUIDO>RD \PROGRAMI\TURBO $ rmdir /programi/turbo

Napomene:

· Kad koristite rmdir, direktorij mora biti prazan. Za brisanje
direktorija i njegovog sadrzaja koristite rm -rf (na svoju
odgovornost).

· Znak ~ je kratica za ime vaseg home direktorija. Naredbe cd ili cd
~ ce vas odvesti u vas home direktorij bez obzira na trenutni;
naredba cd ~/tmp ce vas odvesti u /home/vas_home/tmp.

· cd - vas vraca u direktorij iz kojeg ste posljednji put pokrenuli
cd.

77.. DDiisskkeettee,, ttvvrrddii ddiisskkoovvii ii sslliiccnnoo

S uredajima pod Linuxom mozete raditi na dva nacina: DOS nacin i Unix
nacin. Izaberite sami.

77..11.. RRaadd ss uurreeddaajjiimmaa nnaa DDOOSS nnaacciinn

S vecinom distribucija dolazi Mtools kolekcija, skup naredbi koje su
posve jednake DOS pandanima, osim sto pocinju s ``m'': mformat, mdir,
mdel, mmd, itd. Mogu cak sacuvati duga imena, ali ne i dozvole
datoteka. Ako mtools konfigurirate uredivanjem datoteke
/etc/mtools.conf (primjer je u distribuciji), mozete pristupiti i
DOS/Windows particiji, CD-ROM-u ili Zip driveu. Ipak, za formatiranje
nove diskete mformat nije dovoljan. Prije toga cete morati kao root
zadati ovu naredbu:

# fdformat /dev/fd0H1440

Ne mozete pristupati datotekama na disketi naredbom kao sto je less
a:datoteka.txt! To je mana DOS nacina pristupanja diskovima.

77..22.. RRaadd ss uurreeddaajjiimmaa nnaa UUnniixx nnaacciinn

Unix s uredajima radi drukcije. Nema odvojenih diskova kao sto je A:
ili C:; disk, bio on disketa ili nesto drugo, postaje dio lokalnog
datotecnog sustava operacijom mmoonnttiirraannjjaa. Kada ste gotovi s njime,
prije nego sto ga izvadite, morate ga ddeemmoonnttiirraattii.

Fizicko formatiranje diska je jedna stvar, a stvaranje datotecnog
sustava na njemu sasvim druga. DOS naredba FORMAT A: obavlja obje, ali
pod Linuxom postoje odvojene naredbe. Za formatiranje diskete
pogledajte prethodni dio; za stvaranje datotecnog sustava:

# mkfs -t ext2 -c /dev/fd0H1440

Umjesto ext2 mozete koristiti dos, vfat (preporucen) ili druge
formate. Kada je disk pripremljen, montirajte ga naredbom

# mount -t ext2 /dev/fd0 /mnt

tocno navodeci datotecni sustav ako niste koristili ext2. Sada mozete
raditi s datotekama na disketi koristeci /mnt umjesto A: ili B:.
Primjeri:

DOS Linux
---------------------------- -------------------------
C:\GUIDO>DIR A: $ ls /mnt
C:\GUIDO>COPY A:*.* $ cp /mnt/* .
C:\GUIDO>COPY *.ZIP A: $ cp *.zip /mnt
C:\GUIDO>EDIT A:DATOTEKA.TXT $ jstar /mnt/datoteka.txt
C:\GUIDO>A: $ cd /mnt
A:> _ /mnt/$ _

Kad ste gotovi, prije nego izvadite disketu, mmoorraattee ju demontirati
naredbom

# umount /mnt

Ocito, fdformat i mkfs morate koristiti samo na neformatiranim
disketama, a ne na prethodno koristenim. Ako koristite B: pogon,
obracajte mu se s fd1H1440 i fd1 umjesto fd0H1440 i fd0 u gornjim
primjerima.

Naravno, sto vrijedi za diskete, vrijedi i za druge uredaje; na
primjer, mozete montirati drugi tvrdi disk ili CD-ROM. CD-ROM
montirate ovako:

# mount -t iso9660 /dev/cdrom /mnt

Ovo je ``sluzbeni'' nacin za montiranje diskova, ali to se moze i
jednostavnije. Posto je malo iritantno sto morate biti root kako bi
montirali disketu ili CD-ROM, njihovo montiranje se ovako moze
dopustiti svakomu:

· Ucinite sljedece kao root:

# mkdir /mnt/floppy ; mkdir /mnt/cdrom
# chmod 777 /mnt/floppy /mnt/cd*
# # pazite da navedete pravi CD-ROM uredaj
# chmod 666 /dev/hdb ; chmod 666 /dev/fd*

· Dodajte u /etc/fstab ove redove:

/dev/cdrom /mnt/cdrom iso9660 ro,user,noauto 0 0
/dev/fd0 /mnt/floppy vfat user,noauto 0 0

Ako sada zelite montirati DOS disketu ili CD-ROM:

$ mount /mnt/floppy
$ mount /mnt/cdrom

Direktorijima /mnt/floppy i /mnt/cdrom sada moze pristupiti svaki
korisnik. Ako vas zanima, ovakvo dopustanje montiranja diskova svakom
ogromna je sigurnosna rupa.

Jos dvije korisne naredbe su df, koji daje informacije o montiranim
datotecnim sustavima, te du imedirektorija, koji ispisuje prostor na
disku koji direktorij zauzima.

77..33.. BBaacckkuupp

Pomoci ce vam nekoliko paketa, no najmanje sto mozete uciniti za
backup na vise diskova je (kao root):

# tar -M -cvf /dev/fd0H1440 direktorij_za_backup/

Mora biti ubacena formatirana disketa, a jos nekoliko njih spremno.
Kako biste vratili svoje stvari, ubacite prvu i napisite:

# tar -M -xpvf /dev/fd0H1440

88.. AA ssttoo jjee ss WWiinnddoowwssiimmaa??

Pandan Windowsima je graficko sucelje X Window System. Za razliku od
Windowsa ili Maca, X11 nije napravljen za lako koristenje ili lijep
izgled, nego samo za dodavanje grafickih mogucnosti Unix radnim
stanicama. Ovo su glavne razlike:

· Windows izgleda isto sirom svijeta, a X11 ne: puno je
prilagodljiviji. Ukupni izgled X11-a odreduje kljucni dio zvan
_w_i_n_d_o_w _m_a_n_a_g_e_r. Sirok je izbor window managera: fvwm, spartanski,
ali zgodan i djelotvoran s memorijom; fvwm2-95; Afterstep,
WindowMaker, Enlightenment i mnogi drugi. Obicno se pokrece iz
.xinitrc.

· Vas WM se moze konfigurirati tako da prozor reagira kao u, eh,
Windowsima: kliknete na njega i dolazi u prednji plan. Druga je
mogucnost da u prednji plan dode kada preko njega prijedete misem
(fokus). Smjestaj prozora na zaslonu moze biti automatski ili
interaktivan: ako se umjesto vaseg programa pojavi cudan okvir,
lijevim klikom odaberite gdje ce se smjestiti.

· Vecina opcija se moze prilagoditi uredivanjem jedne ili vise
konfiguracijskih datoteka. Procitajte dokumentaciju svog WM-a;
konfiguracijska datoteka moze biti .fvwmrc, .fvwm2rc95, .steprc,
itd. Primjer konfiguracijske datoteke se obicno nalazi u
/etc/X11/ime-window-managera/system.ime-window-managera.

· X11 aplikacije su pisane pomocu posebnih librarya (_w_i_d_g_e_t _s_e_t_s);
posto ih ima nekoliko, aplikacije izgledaju razlicito. Najosnovnije
koriste Athena widgete (2D izgled; xdvi, xman, xcalc); drugi
koriste Motif (netscape), a drugi pak Tcl/Tk, XForms, Qt, Gtk, itd.
Skoro svi od tih librarya pruzaju izgled i osjecaj Windowsa.

· Osjecaj, nazalost, moze biti nepotpun. Na primjer, ako odaberete
red teksta misem i pritisnete <BACKSPACE>, ocekujete da red
nestane, ne? S aplikacijama na Atheni to ne radi, ali radi s drugim
widget setovima.

· Kako radi pomicanje i mijenjanje velicine prozora ovisi o WM-u i
widget setu. Uputa: ako scrollbarovi ne rade kako ocekujete,
probajte ih micati sredisnjom tipkom misa ili s obje tipke zajedno.

· Aplikacije ne moraju imati ikonu, ali mogu ih imati mnogo. Vecina
WM-a vam daje izbornik koji pozivate klikanjem na desktop (root
prozor); naravno, izbornik se moze mijenjati. Za mijenjanje izgleda
root prozora koristite xsetroot ili xloadimage.

· _C_l_i_p_b_o_a_r_d moze sadrzavati samo tekst i ponasa se cudno. Kad
izaberete tekst, on je vec kopiran u clipboard: pomaknite se i
pritisnite srednju tipku za lijepljenje. xclipboard pruza
visestruke clipboard spremnike.

· _D_r_a_g _& _d_r_o_p je moguc, no dostupan je samo ako koristite X11
aplikacije i/ili WM-ove koji ga podrzavaju.

Trebali biste koristiti aplikacije koje koriste iste librarye jer time
stedite memoriju, no to je tesko ostvariti u praksi.
Postoje projekti kojima je cilj izgled i ponasanje X11 uciniti
dosljednim kao na Windowsima. Gnome, <http://www.gnome.org>, i KDE,
<http://www.kde.org>, su zakon. Probajte ih: vise necete zaliti za
svojim Windows desktopom.

99.. PPrriillaaggooddaavvaannjjee ssuussttaavvaa

99..11.. IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee ssuussttaavvaa

Dvije vazne datoteke pod DOS-om su AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS, koje se
pri dizanju sustava koriste za inicijalizaciju, postavljanje nekih
varijabli okruzja kao sto je PATH i FILES, i, mozda, pokretanje
programa ili batch datoteke. Pod Linuxom ima puno inicijalizacijskih
datoteka. Neke bolje ne dirajte ako ne znate sto radite. Uglavnom, evo
najvaznijih:

Datoteke Napomene
/etc/inittab zasad ne dirajte!
/etc/rc.d/* isto

Ako zelite samo postaviti $PATH i druge varijable okruzja, ili zelite
promijeniti poruke pri loginu, automatski pokrenuti program nakon
njega, pogledajte ove datoteke:

· /etc/issue: poruka prije logina

· /etc/motd: poruka poslije logina

· /etc/profile: $PATH i druge varijable, itd.

· /etc/bashrc: aliasi i funkcije, itd.

· /home/vas_home/.bashrc: vasi aliasi i funkcije

· /home/vas_home/.bash_profile: ili

· /home/vas_home/.profile: okruzje i pokretanje vasih programa

Ako ova zadnja datoteka postoji (skrivena je), naredbe u njoj ce se
izvrsiti nakon logina.

Primjer -- pogledajte ovaj .bash_profile:

# ja sam komentar
echo Okruzje:
printenv | less # pandan naredbi SET pod DOS-om
alias d='ls -l' # lako je shvatiti sto je alias
alias up='cd ..'
echo "Podsjecam te da je PATH "$PATH
echo "Danas je `date`" # koristimo izlaz naredbe `date`
echo "Lijepo se provedi, "$LOGNAME
# a ovo je "funkcija ljuske"
ctgz() # Ispisuje sadrzaj .tar.gz arhive.
{
for datoteka in $*
do
gzip -dc ${datoteka} | tar tf -
done
}
# kraj .profile-a

Pogodili ste -- $PATH i $LOGNAME su varijable okruzja. Ima ih jos
puno; RMP za aplikacije kao sto je less ili bash.

Stavljanjem ovog reda u svoj /etc/profile dobit cete grub ekvivalent
PROMPT $P$G:

export PS1="\w\\$ "

99..22.. IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee pprrooggrraammaa

Pod Linuxom je skoro sve prilagodljivo vasim potrebama. Vecina
programa ima jednu ili vise inicijalizacijskih datoteka s kojima se
mozete igrati, obicno .imeprogramarc u vasem home direktoriju. Prve
koje cete zeljeti mijenjati su:

· .inputrc: koristi ju bash za definiranje tipkovnice;

· .xinitrc: koristi ju startx za inicijalizaciju X Window Systema;

· .fvwmrc: koristi ju window manager fvwm;

· .joerc, .jstarrc: koristi ih editor joe;

· .jedrc: koristi ju editor jed;

· .pinerc: koristi ju citac poste pine;

· .Xdefault: koriste ju mnogi X programi.

Za sve ove i druge koje cete prije ili poslije sresti, RMP. Mozda vas
zanima _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O na
<http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>?

1100.. MMrreezzee:: kkoonncceeppttii

Ne samo sto je ``Dialup Networking'' dostupan pod Linuxom, nego je i
stabilniji i brzi. Radi se o PPP-u, protokolu koristenom za spajanje
na Internet pomocu modema. Trebat ce vam kernel koji podrzava PPP i
alat koji bira broj i uspostavlja vezu.

Kako biste skidali postu s ISP-ovog posluzitelja, potreban vam je alat
zvan ``e-mail fetcher'' koji koristi POP protokol; nakon skidanja,
poruke ce izgledati kao da su izravno isporucene na vas Linux stroj.
Potom cete s njima raditi koristeci MUA (_M_a_i_l _U_s_e_r _A_g_e_n_t -- korisnikov
postanski agent) kao sto je pine, mutt, elm i mnogi drugi.

Dok se pod Windowsima uspostavljanje veze automatski pokrene kada
pokrenete Internet aplikaciju, pod Linuxom je obratno: prvo
uspostavite vezu, a zatim pokrenete aplikaciju. Stvar zvana diald nudi
uobicajeno ponasanje. Instaliranje i konfiguriranje spajanja na mrezu
modemom je nekad bila jedna od najtezih stvari pod Linuxom, ali vise
nije: pogledajte _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O.

Na kraju, nesto o ``Network neighborhood'': vasa Linux radna stanica
moze izgledati kao Windows NT/9x u lokalnoj mrezi Windows strojeva!
Carobna rijec je Samba: ne razuzdani brazilski ples, nego
implementacija SMB protokola za Linux. Otidite na
<http://samba.anu.edu.au/samba>.

1111.. MMaalloo pprrooggrraammiirraannjjaa

1111..11.. SSkkrriippttee uu lljjuussccii:: ..BBAATT ddaattootteekkee nnaa sstteerrooiiddiimmaa

Ako ste koristili .BAT datoteke kao precice do dugih naredbi (ja
jesam, puno), to mozete odgovarajucim alias redovima (pogledajte
gornji primjer) u profile ili .bash_profile. Ali ako su vam .BAT-ovi
bili slozeniji, onda cete obozavati jezik ljuske: mocan je kao dobri
stari QBasic, ako ne i vise. Ima varijable, konstrukte kao while, for,
case, if... then... else i puno drugih mogucnosti: dobra je
alternativa ``pravom'' programskom jeziku.

Za pisanje skripte -- ekvivalenta .BAT datoteci pod DOS-om -- samo
trebate napisati standardnu ASCII datoteku koja sadrzi instrukcije,
snimiti ju, a onda uciniti izvrsnom naredbom chmod +x <skripta>. Ako
ju hocete izvrsiti, samo napisite njeno ime.

Malo upozorenje. Editor sustava se zove vi i po mom iskustvu vrlo je
tezak za vecinu novih korisnika. Necu vam objasnjavati kako ga
upotrebljavati; pogledajte knjigu Matta Welsha ili potrazite upute na
mrezi. Ovdje cu reci samo ovo:

· za ubacivanje teksta pritisnite <i>, a onda upisite tekst;

· za brisanje znakova pritisnite <ESC>, pa <x>;

· za izlaz bez snimanja pritisnite <ESC>, pa :q!;

· za snimanje i izlaz pritisnite <ESC>, pa :wq.

Dobar editor za pocetnika je joe: ako ga pokrenete kao jstar, dobit
cete iste tipke kao u DOSWin editoru. jed u WordStar ili IDE modu je
jos bolji. Pogledajte dio ``Gdje naci aplikacije'' za informacije gdje
ih nabaviti.

Pisanje skripti u bashu tako je golema tema da zahtijeva knjigu samo
za sebe i necu dublje u nju ulaziti. Samo vam dajem primjer skripte iz
koje mozete vidjeti neka osnovna pravila:

#!/bin/sh
# primjer.sh
# ja sam komentar
# ne mijenjajte prvi red, on mora biti tamo
echo "Ovaj sustav je: `uname -a`" # koristenje izlaza naredbe
echo "Moje ime je $0" # ugradene varijable
echo "Dali ste mi ovih $# parametara: "$*
echo "Prvi parametar je: "$1
echo -n "Kako se zovete? " ; read vase_ime
echo pogledajte razliku: "zdravo, $vase_ime" # citiranje s "
echo pogledajte razliku: 'zdravo, $vase_ime' # citiranje s '
DIROVI=0 ; DATOTEKE=0
for datoteka in `ls .` ; do
if [ -d ${datoteka} ] ; then # ako je datoteka direktorij
DIROVI=`expr $DIROVI + 1` # DIROVI = DIROVI + 1
elif [ -f ${datoteka} ] ; then
DATOTEKE=`expr $DATOTEKE + 1`
fi
case ${datoteka} in
*.gif|*jpg) echo "${datoteka}: graficka datoteka" ;;
*.txt|*.tex) echo "${datoteka}: tekstualna datoteka" ;;
*.c|*.f|*.for) echo "${datoteka}: datoteka s izvornim kodom" ;;
*) echo "${datoteka}: opcenita datoteka" ;;
esac
done
echo "ima ${DIROVI} direktorija i ${DATOTEKE} datoteka"
ls | grep "ZxY--!!!WKW"
if [ $? != 0 ] ; then # izlazni kod zadnje naredbe
echo "ZxY--!!!WKW nije naden"
fi
echo "dosta... napisite 'man bash' ako hocete jos informacija"

1111..22.. CC zzaa vvaass

Pod Unixom jezik sustava je C, svidjelo se to vama ili ne. Tu je i
hrpa drugih jezika (Java, FORTRAN, Pascal, LISP, BASIC, Perl, AWK...).

Ako znate C, evo nekoliko uputa za one razmazene Turbo C++-om ili
nekim njegovim DOS rodakom. Linuxov C kompajler se zove gcc i
nedostaju mu svi ukrasi uobicajenih IDE pandana: nema IDE-a, izravnih
uputa, integriranog debuggera, itd. To je samo grubi kompajler
komandne linije, vrlo mocan i djelotvoran. Za kompajliranje
standardnog hello.c napisite:

$ gcc hello.c

sto ce dati izvrsnu datoteku a.out. Ako hocete drugo ime, napisite

$ gcc -o hello hello.c

Za vezanje librarya na program, dodajte prekidac -l<imelibrarya>. Na
primjer, za vezanje s matematickim libraryem:

$ gcc -o matematika matematika.c -lm

-l<imelibrarya> kaze gccu da veze library /usr/lib/<imelibrarya>.so,
pa -lm veze /usr/lib/libm.so.

Zasad je sve u redu. Ali kad se vas program sastoji od vise datoteka,
koristit cete alat make. Prepostavimo da ste napisali parser izraza:
njegova se datoteka zove parser.c i ukljucuje dva headera, parser.h i
xy.h. A onda zelite koristiti funkcije iz parser.c u drugom programu,
recimo kalk.c, koji takoder ukljucuje parser.h. Kakva zbrka! Kako cete
kompajlirati kalk.c?

Napisat cete takozvani Makefile, koji kompajleru pokazuje
meduovisnosti izvornih i objektnih kodova. U nasem primjeru:

# Ovo je Makefile za kompajliranje kalk.c
# Pritisnite <TAB> gdje je oznaceno!

kalk: kalk.o parser.o
<TAB>gcc -o kalk kalk.o parser.o -lm
# kalk ovisi o dvije objektne datoteke: kalk.o i parser.o

kalk.o: kalk.c parser.h
<TAB>gcc -c kalk.c
# kalk.o ovisi o dvije izvorne datoteke

parser.o: parser.c parser.h xy.h
<TAB>gcc -c parser.c
# parser.o ovisi o tri izvorne datoteke

# kraj Makefilea
Ovu datoteku snimite kao Makefile i napisite make za kompajliranje
programa; mozete ju snimiti i kao kalk.mak i napisati make -f
kalk.mak. Naravno, RMP. Nesto uputa o C funkcijama pokrivaju man
stranice 3. dijela; na primjer,

$ man 3 printf

Za otklanjanje gresaka koristite gdb. info gdb za njegovo koristenje.

Librarya ima puno; medu prvima koje cete zeljeti koristiti su ncurses
(efekti u tekstualnom modu) i svgalib (grafika na konzoli). Ako ste
dovoljno hrabri za programiranje u X11 (nije to tako tesko), postoje
nekoliko librarya koje pisanje X11 programa cine vrlo lakim.
Pogledajte <http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html>, imajuci pritom
na umu da Gtk postaje Linux standard.

Mnogi editori mogu imitirati IDE; na primjer, emacs i jed imaju
sintakticko osvjetljavanje, automatsko uvlacenje, itd. Mozete nabaviti
i paket RHIDE s <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/debuggers/>.
To je klon Borlandovog IDE-a i vjerojatno ce vam se svidjeti.

1122.. OOssttaalliihh 11%%

Zapravo puno vise od 1%...

1122..11.. KKoorriisstteennjjee ttaarraa ii ggzziippaa

Pod Unixom postoje siroko koristene aplikacije za arhiviranje i
sazimanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP
ili Winzip, ali bez kompresije. Za novu arhivu:

$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]

Za dearhiviranje datoteka:

$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]

Za ispis sadrzaja arhive:

$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less

Datoteke mozete sazeti pomocu compressa, koji je zastario i ne bi ga
vise trebalo koristiti, ili gzipa:

$ compress <datoteka>
$ gzip <datoteka>

sto ce proizvesti sazetu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz
(gzip). Ovi programi mogu sazeti samo jednu datoteku odjednom. Za
dekompresiju:

$ compress -d <datoteka.Z>
$ gzip -d <datoteka.gz>

RMP.

Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati. Datoteke s
ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a onda sazete gzipom)
ceste su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod DOS-om. Ovako cete
ispisati sadrzaj .tar.gz arhive:

$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less

1122..22.. IInnssttaalliirraannjjee aapplliikkaacciijjaa

Prvo, instaliranje paketa rootov je posao. Vecina Linux aplikacija se
distribuira u .tar.gz arhivama, koje obicno sadrze odgovarajuce nazvan
direktorij s datotekama i/ili poddirektorijima. Takve pakete je
najbolje instalirati u /usr/local naredbom

# tar -zxf <arhiva.tar.gz>

te zatim procitati datoteku README ili INSTALL. U vecini slucajeva,
aplikacija se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati;
cesto ce biti dovoljno napisati samo make pa make install. Ako arhiva
sadrzi configure skriptu, najprije pokrenite nju. Ocito, potreban vam
je gcc odnosno g++ kompajler.

Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackwareovim .tgz
arhivama. A druge pak arhive sadrze datoteke, ali ne i poddirektorij
-- pazite da ne pomijesate stvari! Prije instalacije uvijek pogledajte
sadrzaj arhive.

Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i .rpm. Drugi
postaje sve popularniji; za instalaciju rpm paketa napisite

# rpm -i paket.rpm

1122..33.. TTrriikkoovvii bbeezz kkoojjiihh ssee nnee mmoozzee

PPoogglleedd uunnaattrraagg::
pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) ce pokazati zadnjih
nekoliko stranica zaslona, ovisno o kolicini video memorije.

RReesseett zzaasslloonnaa::
ako more ili cat prikaze binarnu datoteku, zaslon ce zavrsiti
pun smeca. Da to sredite, naslijepo napisite reset ili ovaj niz
znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER.

LLiijjeepplljjeennjjee tteekkssttaa::
za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravsi
tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku
(ili obje zajedno ako vas mis ima dvije tipke) za lijepljenje.
Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti
njegovom sporoscu.

KKoorriisstteennjjee mmiissaa::
ako ste instalirali gpm, program za misa na konzoli, mozete
kliknuti i vuci kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani
tekst zalijepiti. Radi i medu razlicitim VC-ima.

PPoorruukkee kkeerrnneellaa::
kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da
vidite sto vam kernel ima reci, kao i poruke pri dizanju
sustava. Dobro dode i naredba dmesg.

1122..44.. GGddjjee nnaaccii aapplliikkaacciijjee

Ako se pitate mozete li zamijeniti svoju staru i provjerenu DOS/Win
aplikaciju Linux aplikacijom, predlazem vam da pregledate glavne
arhive Linux softvera: <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux>,
<ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux> i <ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux>.
Druga dobra mjesta za pocinjanje su ``_L_i_n_u_x _A_p_p_l_i_c_a_t_i_o_n_s _a_n_d _U_t_i_l_i_t_i_e_s
_P_a_g_e'', <http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml>, i ``sluzbene''
Linux stranice, <http://www.linux.org>.

1122..55.. NNeekkoolliikkoo ssttvvaarrii kkoojjee nniissttee mmooggllii

Linux moze strasno puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane,
slozene ili nemoguce. Evo kratkog popisa koji ce vam dovesti slinu u
usta:

· at omogucava pokretanje programa u odredeno vrijeme.

· awk je jednostavan, ali mocan jezik za rad s datotekama s podacima
(i ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod datoteka od vise
stupaca,

$ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod

ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod cije drugo polje
sadrzi ``abc''.

· cron je koristan za redovito obavljanje zadataka, u odredeni dan i
vrijeme. man 5 crontab.

· file <imedatoteke> ce vam reci sto je <imedatoteke> (ASCII tekst,
izvrsna, arhiva, itd.).

· find (pogledajte dio ``Direktoriji: prevodenje naredbi'') je jedna
od najmocnijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nalazenje
datoteka koje imaju neke osobine i obavljanje poslova na njima.
Opcenito se koristi ovako:

$ find <direktorij> <izraz>

gdje <izraz> opisuje kriterije za trazenje i radnje. Primjeri:

$ find . -type l -exec ls -l {} \;

nalazi sve datoteke koje su simbolicke veze i prikazuje na sto one
pokazuju.

$ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;

nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i brise ih, pitajuci vas
za dopustenje.
$ find . -perm +111

nalazi sve datoteke cije su dozvole 111 (izvrsne).

$ find . -user root

nalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima jos mnogo
mogucnosti -- RMP.

· grep nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,

$ grep -l "geologija" *.tex

ce ispisati datoteke *.tex koje sadrze rijec "geologija".
Varijanta zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP.

· Regularni izrazi su slozen, ali prokleto mocan nacin za operacije
trazenja teksta. Na primjer, ^a[^a-m]X{4,}txt$ odgovara redu koji
pocinje s a, kojeg slijedi bilo koji znak izmedu a i m, kojeg
slijedi 4 ili vise X, a zavrsava na ``txt''. Koristite ih u
naprednim editorima, lessu i mnogim drugim aplikacijama. man grep
ce vam dati uvod.

· script <imetranskripta> sadrzaj ekrana ispisuje u imetranskripta
dok ne zadate naredbu exit. Korisno za otklanjanje gresaka.

· sudo korisnicima omogucava izvodenje nekih rootovih poslova (dakle,
formatiranje i montiranje disketa; RMP).

· uname -a daje informacije o vasem sustavu.

· zcat i zless su korisni za pregledavanje i piping gzip-anih
datoteka bez njihove dekompresije. Na primjer:

$ zless tekst.gz
$ zcat tekst.gz | lpr

· Ove naredbe cesto zgodno posluze: bc, cal, chsh, cmp, cut, fmt,
head, hexdump, nl, passwd, printf, sort, split, strings, tac, tail,
tee, touch, uniq, w, wall, wc, whereis, write, xargs, znew. RMP.

1122..66.. PPrraakkttiicciirraannjjee UUNNIIXX--aa ppoodd DDOOSS//WWiinnddoowwssiimmaa

Vjerovali ili ne, postoje dobri alati koji pruzaju UNIX-oliko okruzje
pod DOS/Windowsima! Jedan od njih je DJGPP paket,
<http://www.delorie.com/djgpp>, za DOS; Cygnus,
<http://www.cygnus.com>, je slozeniji port za Win32. Oba sadrze iste
GNU razvojne i ostale alate kao Linux; ipak, necete dobiti istu
stabilnost i performanse.

Ako zelite probati okus Linuxa, probajte DJGPP. Skinite i instalirajte
sljedece datoteke (u vrijeme pisanja najnovija verzija je 2.02):
djdev202.zip, bnu281b.zip, bsh1147b.zip, fil316b.zip, find41b.zip,
grep22b.zip, gwk303b.zip, lss332b.zip, shl112b.zip. Instalacijske
upute su ukljucene, a pomoc mozete dobiti u comp.os.msdos.djgpp.

Konkretno, koristiti bash pod DOSWinom je pravo osvjezenje. Kako biste
ga pravilno konfigurirali, editirajte danu datoteku BOOT.BAT tako da
odgovara vasoj instalaciji; zatim ove datoteke smjestite u svoj home
direktorij (na Windows particiji) umjesto vec danih:
# ovo je _bashrc

LS_OPTIONS="-F -s --color=yes"
alias cp='cp -i'
alias d='ls -l'
alias l=less
alias ls="ls $LS_OPTIONS"
alias mv='mv -i'
alias rm='rm -i'
alias u='cd ..'

# ovo je _bprof
if [ -f ~/_bashrc ]; then
. ~/_bashrc
fi
PS1='\w\$ '
PS2='> '
CDPATH="$CDPATH:~"
# stvari za less(1)
LESS="-M-Q" # duzi prompt, tiho
LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f" # sredujemo red na vrhu
VISUAL="jed" # editor
LESSCHARSET=latin1 # prikazuje naglasene znakove
export PS1 PS2 CDPATH LS_OPTIONS LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET

1122..77.. UUoobbiiccaajjeennee eekksstteennzziijjee ii ppoovveezzaannii pprrooggrraammii

Susrest cete se s puno ekstenzija. Iskljucujuci egzoticnije (fontovi,
itd.), evo tko-je-tko popisa:

· 1 ... 8: man stranice. Citajte ih pomocu groff -Tascii -man
<datoteka.1>.

· arj: arhiva stvorena pomocu ARJ.

· dvi: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za prikaz,
dvips za pretvaranje u PostScript .ps datoteku.

· gz: arhiva stvorena gzipom.

· info: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.

· lsm: Linux Software Map datoteka. To je obicna ASCII datoteka koja
opisuje paket.

· ps: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i, ako
zelite, ghostview ili gv.

· rpm: Red Hat paket. Mozete ga instalirati na bilo kojem sustavu
koristeci rpm.

· taz, tar.Z: arhiva stvorena tarom i sazeta compressom.

· tgz, tar.gz: arhiva stvorena tarom i sazeta gzipom.

· tex: tekstualna datoteka za TeX, mocan sustav izdavastva. Nabavite
paket tex ukljucen u mnogim distribucijama.

· texi: texinfo datoteka, iz koje moze nastati i TeX i info datoteka
(pogledajte info). Nabavite texinfo.

· xbm, xpm, xwd: graficka datoteka.

· Z: arhiva stvorena compressom.

1122..88.. PPrreettvvaarraannjjee ddaattootteekkaa

Ako zelite razmjenjivati tekstualne datoteke izmedu DOS/Windowsa i
Linuxa, budite svjesni problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red
zavrsava s CR/LF (to jest, ASCII 13 i ASCII 10), a pod Linuxom s LF.
Ako editirate DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki ce red
vjerojatno zavrsavati cudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod
DOS-om ce izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko ce
alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.

Ako vase tekstualne datoteke sadrze naglasene znakove, napravite ih u
Windowsima (pomocu Notepada), a ne obicnom DOS-u; inace ce svi
naglaseni znakovi biti potpuno zeznuti.

Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obicni tekst je
zapetljano, ali moguce. Trebat ce vam jedan od alata s CTAN
posluzitelja; jedan od njih je ftp.tex.ac.uk. Uzmite program word2x iz
direktorija /pub/tex/tools/, ili pogledajte programe u direktoriju
/pub/tex/support/. word2x pretvara Word 6 datoteke; za Word 97
datoteke ce vam trebati mswordview,
<http://www.csn.ul.ie/~caolan/docs/MSWordView.html>, koji ih pretvara
u HTML.

1122..99.. BBeessppllaattnnii uurreeddsskkii ppaakkeettii

Ako pretvaranje datoteka nije dovoljno, mozete isprobati jedan od
(besplatnih!) paketa slicnih Microsoft Officeu.

Paket StarOffice je besplatan za osobnu uporabu. Velik je, pomalo
spor, ali ipak vrlo dobar: nudi mnogo mogucnosti koje Microsoft Office
nema. Takoder moze citati Word i Excel datoteke, iako pretvaranje nije
uvijek savrseno. WWW stranice: <http://www.stardivision.com>.

Jos jedan dobar paket je Corel WordPerfect, cije je besplatno izdanje
dostupno na WWW-u. Trebam li jos sto reci? Skinite ga:
<http://www.corel.com>.

1133.. KKrraajj,, zzaa ssaaddaa

Cestitam! Naceli ste malo Unixa i spremni ste poceti raditi. Nemojte
zaboraviti da je vase znanje sustava jos uvijek ograniceno i da je
potrebno jos prakse s Linuxom za udoban rad. Ali ako je sve sto ste
htjeli dobiti hrpu aplikaciju i poceti raditi s njima, ovo je dosta.

Siguran sam da cete uzivati u Linuxu i nastaviti uciti vise o njemu --
svi to rade. Kladio bih se da se nikad necete vratiti DOSWinu! Nadam
se da sam bio razumljiv i dobro usluzio svoja 3 ili 4 citatelja.

1133..11.. AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa

Ako nije drukcije izrazeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moze se reproducirati i
distribuirati u cjelosti ili djelomicno, na mediju fizickom ili
elektronickom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
distribucija dopustena je i ohrabrena; medutim, autor bi o takvom
distribuiranju zelio biti obavijesten.

Svi prijevodi, izvedeni ili sazeti radovi koji ukljucuju Linux KAKO
dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranicenja na njegovu
distribuciju. Iznimke ovim pravilima moguce su pod odredenim
uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.

Ukratko, zelimo ohrabriti sirenje ovih informacija kroz sto je vise
moguce kanala. Medutim, zelimo zadrzati autorska prava na KAKO
dokumente i htjeli bi biti obavijesteni o bilo kakvim namjerama
redistribuiranja KAKO-a.

Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
na linux-howto@sunsite.unc.edu.

1133..22.. AAuuttoorr

_S _D_O_S_/_W_i_n_d_o_w_s_a _n_a _L_i_n_u_x je napisao Guido Gonzato,
OBRISI_MEguido@ibogeo.df.unibo.it. (Obrisite ``OBRISI_ME''.) Puno
hvala Mattu Welshu, autoru _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d,
Ianu Jacksonu, autoru _L_i_n_u_x _c_e_s_t_o _p_o_s_t_a_v_l_j_a_n_a _p_i_t_a_n_j_a _u_z _o_d_g_o_v_o_r_e,
Giuseppeu Zanettiju, autoru _L_i_n_u_x, svima koji su mi poslali
prijedloge, te posebno Linusu Torvaldsu i GNU-u koji su nam dali
Linux.

Ovaj dokument je ``kakav je''. Ulozeno puno truda da bude sto tocniji,
ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem
slucaju autor nije odgovoran za bilo kakve stete proizasle iz
koristenja ovog djela.

Primjedbe su dobrodosle. Slobodno mi se obratite zahtjevima,
prijedlozima, flejmovima, itd.

Uzivajte u Linuxu i zivotu,

Guido =8-)

1144.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd

Najnovija verzija ovog prijevoda moze se naci na
<http://dokumentacija.linux.hr/DOS-Win-na-Linux-KAKO.html>. Odrzava
ga Matej Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i
prijedlozi dobrodosli.