S DOS/Windowsa na Linux KAKO
Guido Gonzato, OBRI©I_MEguido@ibogeo.df.unibo.it (Obri¹ite
``OBRI©I_ME''.)
verzija 1.3.2, 22. veljaèe 1999.
Ovo je KAKO za sve (uskoro biv¹e?) korisnike DOS-a i Windowsa koji su
odluèili prijeæi na Linux, besplatni klon Unixa. Poku¹ava pomoæi
èitatelju u primjeni njegovog znanja DOS-a i Windowsa u Linux okru¾ju,
te razmjeni datoteka i resursa meðu tim OS-evima.
______________________________________________________________________
Sadr¾aj
1. Uvod
1.1 Je li Linux za vas?
1.2 Da. Hoæu jo¹.
1.2.1 Uvodni koncepti
1.2.2 Upute
1.3 Konvencije
2. Za nestrpljive
3. Upoznajte bash
4. Datoteke i programi
4.1 Datoteke: osnovne stvari
4.2 Simbolièke veze
5. Dozvole i vlasni¹tvo
5.1 Datoteke: prevoðenje naredbi
5.1.1 Primjeri
5.2 Pokretanje programa: vi¹ezadaænost i sesije
5.3 Pokretanje programa na udaljenim raèunalima
6. Kori¹tenje direktorija
6.1 Direktoriji: osnovne stvari
6.2 Dozvole direktorija
6.3 Direktoriji: prevoðenje naredbi
6.3.1 Primjeri
7. Diskete, tvrdi diskovi i slièno
7.1 Rad s ureðajima na DOS naèin
7.2 Rad s ureðajima na Unix naèin
7.3 Backup
8. A ¹to je s Windowsima?
9. Prilagoðavanje sustava
9.1 Inicijalizacijske datoteke sustava
9.2 Inicijalizacijske datoteke programa
10. Mre¾e: koncepti
11. Malo programiranja
11.1 Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima
11.2 C za vas
12. Ostalih 1%
12.1 Kori¹tenje tara i gzipa
12.2 Instaliranje aplikacija
12.3 Trikovi bez kojih se ne mo¾e
12.4 Gdje naæi aplikacije
12.5 Nekoliko stvari koje niste mogli
12.6 Prakticiranje UNIX-a pod DOS/Windowsima
12.7 Uobièajene ekstenzije i povezani programi
12.8 Pretvaranje datoteka
12.9 Besplatni uredski paketi
13. Kraj, za sada
13.1 Autorska prava
13.2 Autor
14. Hrvatski prijevod
______________________________________________________________________
11.. UUvvoodd
11..11.. JJee llii LLiinnuuxx zzaa vvaass??
®elite prijeæi iz DOS svijeta (ta definicija ukljuèuje Windowse) na
Linux? Dobra ideja: Linux je tehnièki superioran DOS-u, Windowsima
9x, èak i Windowsima NT. Ali pazite: mo¾da vama neæe biti koristan.
Ovo su glavne razlike izmeðu DOS/Windowsa i Linuxa:
· Na Windowsima radi Microsoft Office i puno igara; smatra se da ga
je lako instalirati i konfigurirati; poznat je po nestabilnosti;
jadnih performansi; ru¹enja su èesta.
· Na Linuxu radi StarOffice, hrpa tehnièkog softvera i manje igara;
mo¾e biti te¹ko instalirati ga i konfigurirati; stabilan je kao
stijena; besprijekornih performansi; ru¹enja su izuzetno rijetka.
Na vama je da odluèite ¹to vam treba. Nadalje, Linux vam daje moæ, ali
treba vremena dok nauèite kako je iskoristiti. Dakle, ako trebate
veæinom komercijalni softver, ili vam se ne sviða uèenje novih naredbi
i koncepata, bolje tra¾ite drugdje. Budite svjesni da mnogi poèetnici
odustaju zbog poèetnih te¹koæa.
Radi se na pojednostavljivanju Linuxa, ali nnee ooèèeekkuujjttee ddjjeelloottvvoorrnnoosstt
bbeezz èèiittaannjjaa ppuunnoo ddookkuummeennttaacciijjee ii bbaarreemm nneekkoolliikkoo mmjjeesseeccii kkoorrii¹¹tteennjjaa.
Linux rezultate ne daje odmah. Unatoè ovim upozorenjima, 100% sam
siguran da, ako ste prava vrsta korisnika, Linux æe postati va¹a
Nirvana. Inaèe, Linux i DOS/Windows sretno mogu ¾ivjeti zajedno na
istom raèunalu.
©to vam je potrebno za ovaj KAKO: pretpostavit æu da:
· znate osnovne naredbe i ideje DOS-a;
· Linux je, mo¾da s X Window Systemom (ili kraæe X11), pravilno
instaliran na va¹em PC-u;
· va¹a ljuska (pandan COMMAND.COM-u) je bash.
Osim ako je drukèije reèeno, sve informacije u ovom dokumentu odnose
se na lo¹i stari DOS. O Windowsima ima ne¹to tu i tamo jer su oni i
Linux potpuno razlièiti, za razliku od DOS-a, jadne imitacije Unixa.
Takoðer, shvatite da ovo nije ni potpun uvod ni vodiè u
konfiguriranju!
Najnovija verzija ovog dokumenta je dostupna u nekoliko formata na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto>.
11..22.. DDaa.. HHooææuu jjoo¹¹..
Linux i programi koji vam trebaju instalirani su na va¹em PC-u.
Napravili ste si account -- korisnièki raèun (ako niste, ooddmmaahh
pokrenite adduser va¹eime) i Linux radi. Upravo ste napisali svoje ime
i ¹ifru, i gledate na zaslon misleæi ``A ¹to sad?''.
Ne oèajavajte. Gotovo ste spremni raditi iste stvari koje ste radili s
DOS/Windowsima, te mnoge druge. Dok ste radili pod njima, obavljali
ste neke od ovih poslova:
· pokretanje programa i stvaranje, kopiranje, pregledavanje,
brisanje, ispisivanje, preimenovanje datoteka;
· CD, MD, RD, i DIR u direktorijima;
· formatiranje disketa i kopiranje datoteka s/na njih;
· prilagoðavanje sustava;
· surfanje Internetom;
· pisanje .BAT datoteka i programa u va¹em omiljenom jeziku;
· preostalih 1%.
Ovi se zadaci pod Linuxom mogu izvesti slièno kao pod DOS-om. Pod DOS-
om, obièni korisnik od svih 100 koristi samo neke naredbe: isto
donekle vrijedi za Linux.
11..22..11.. UUvvooddnnii kkoonncceeppttii
Najbolji naèin za uèenje je skakanje ravno u vodu. Svakako
eksperimentirajte i igrajte se s Linuxom: osim ako se logirate kao
``root'', nema mu se ¹to dogoditi. Nekoliko napomena:
· Najprije, kako ugasiti Linux. Ako ste u tekstualnom modu,
pritisnite <CTRL>-<ALT>-<DEL>, prièekajte da se sustav digne i
ugasite PC. Ako radite pod X-om, prvo pritisnite
<CTRL>-<ALT>-<BACKSPACE>, a zatim <CTRL>-<ALT>-<DEL>. NNiikkaadd nemojte
izravno gasiti ili resetirati PC: tako mo¾ete o¹tetiti datoteèni
sustav.
· Za razliku od DOS-a ili Windowsa, u Linux su ugraðeni sigurnosni
mehanizmi. Datoteke i direktoriji imaju dozvole; zato obièni
korisnik nekima ne mo¾e pristupiti (pogledajte poglavlje ``Dozvole
i vlasni¹tvo''). DOS i Windows vam dopu¹taju da izbri¹ete cijeli
disk.
· Posebni korisnik rroooott, administrator sustava, ima potpunu vlast nad
¾ivotom i smræu raèunala. Ako radite na svom PC-u, mo¾ete biti i
root. No to je ooppaassnnoo: svaka gre¹ka mo¾e ozbiljno o¹tetiti ili
uni¹titi sustav kao i u DOS/Windowsima. Ne budite root kad to nije
potrebno.
· Linux je toliko slo¾en jer je vrlo prilagodljiv: gotovo svaka
moguænost i program mogu se prilagoditi preko jedne ili vi¹e
konfiguracijskih datoteka. Slo¾enost je cijena koju plaæate za
moæ.
· Redirekcija i piping, sporedne moguænosti u DOS-u, vrlo su va¾ne i
puno moænije pod Linuxom. Jednostavne naredbe mogu se povezati za
slo¾ene poslove. Toplo preporuèam da ih nauèite koristiti.
11..22..22.. UUppuuttee
Pod Linuxom upute mo¾ete dobiti na mnogo naèina. Najva¾niji su:
· ÈÈiittaannjjee ddookkuummeennttaacciijjee -- mislim ozbiljno. Iako KAKO koji èitate
mo¾e poslu¾iti kao uvod u Linux, ima nekoliko knjiga koje biste
stvarno trebali proèitati: _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d
Matta Welsha, <http://sunsite.unc.edu/mdw/LDP/gs/gs.html>, _L_i_n_u_x
_U_s_e_r _G_u_i_d_e Larrya Greenfielda,
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/users-
guide>, i _L_i_n_u_x _F_A_Q, <http://dokumentacija.linux.hr/Linux-
FAQ.html>. Na vama je da proèitate barem jednu.
· Dokumentacija instaliranih paketa èesto je u poddirektorijima
/usr/doc.
· Za upute o ``internim naredbama'' ljuske napi¹ite help, ili, jo¹
bolje, man bash ili info bash.
· Za upute o nekoj naredbi napi¹ite man naredba ¹to æe prikazati man
(mmaannual -- priruènik) stranicu za naredba. info naredba prikazuje,
ako postoji, info stranicu za naredba. info je hipertekstualni
sustav dokumentacije, ne ba¹ intuitivan. Na kraju, probajte apropos
naredba ili whatis naredba. Kod svih njih rad mo¾ete prekinuti
pomoæu <q>.
· Konaèno, na Internetu: pravo mjesto za dobivanje pomoæi je Usenet,
na primjer comp.os.linux.setup. Molim vas, nemojte od mene tra¾iti
pomoæ, jer sam prilièno preoptereæen.
11..33.. KKoonnvveenncciijjee
U ovom dokumentu, primjeri èesto slijede ovaj format: <...> je nu¾an
argument, a [...] opcionalan.
Na primjer:
$ tar -tf <datoteka.tar> [> redir_datoteka ]
datoteka.tar se mora navesti, ali redirekcija u redir_datoteka nije
obavezna.
RMP (_R_e_a_d _M_a_n _P_a_g_e_s) vas upuæuje na daljnje èitanje man stranica. Ne
mogu naglasiti koliko je va¾no èitanje dokumentacije. ``DOSWin''
oznaèava ``DOS/Windows''.
Kada je prompt u primjeru naredbe #, naredbu mo¾e izvr¹iti samo root.
22.. ZZaa nneessttrrpplljjiivvee
Hoæete se istaæi? Pogledajte malo ovo:
DOS Linux
------------------------ -------------------------
ATTRIB (+-)atr datoteka chmod <mod> datoteka potpuno drukèije
BACKUP tar -Mcvf ureðaj dir/ isto
CD dir\ cd dir/ skoro ista sintaksa
COPY datoteka1 datoteka2 cp datoteka1 datoteka2 isto
DEL datoteka rm datoteka pa¾ljivo: nema undelete
DELTREE dir rm -R dir isto
DIR ls ne ba¹ jednaka sintaksa
DIR datoteka /S find . -name datoteka potpuno drukèije
EDIT datoteka vi datoteka mislim da vam se neæe
svidjeti
jstar datoteka slièno DOS-ovom EDIT-u
EDLIN datoteka ed datoteka zaboravite na to
FORMAT fdformat, mount, umount prilièno razlièita
sintaksa
HELP naredba man naredba, info naredba filozofija je ista
MD dir\ mkdir dir/ skoro ista sintaksa
MORE < datoteka less datoteka puno bolje
MOVE datoteka1 datoteka2 mv datoteka1 datoteka2 isto
NUL /dev/null isto
PRINT datoteka lpr datoteka isto
PRN /dev/lp0, /dev/lp1 isto
RD dir rmdir dir/ skoro ista sintaksa
REN datoteka1 datoteka2 mv datoteka1 datoteka2 ne radi za vi¹e datoteka
RESTORE tar -Mxpvf ureðaj drukèija sintaksa
TYPE datoteka less datoteka puno bolje
WIN startx totalno drukèije!
Za ne¹to vi¹e od popisa naredbi proèitajte sljedeæa poglavlja.
33.. UUppoozznnaajjttee bbaasshh
Dobre vijesti: uz Linux puno manje tipkate na promptu, jer bash ljuska
tipka za vas kad god je moguæe, i nudi zgodne moguænosti editiranja
linije. Za poèetak, tipka strelice gore vraæa pro¹le naredbe; ali tu
je jo¹. Pritisak na <TAB> dopunjava imena datoteka i direktorija, pa
je tipkanje
$ ls /uTABloTABbTAB
isto kao tipkanje
$ ls /usr/local/bin
Da je bilo dvosmislenosti, kao u
$ ls /uTABloTABiTAB
bash bi stao jer ne zna mislite li na /usr/local/info ili
/usr/local/include. Dodajte jo¹ znakova i opet pritisnite <TAB>.
Druge korisne tipke su <ESC-BACKSPACE>, ¹to bri¹e rijeè na lijevo, i
<ESC-D>, ¹to bri¹e rijeè na desno; <ESC-F> mièe kursor jednu rijeè
desno, <ESC-B> lijevo; <CTRL-A> mièe na poèetak reda, <CTRL-E> na
kraj. Tipka <ALT> radi isto ¹to i <ESC>.
Dosta za sada. Kada se jednom naviknete na te kombinacije, DOS prompt
æe vam biti vrlo neudoban...
44.. DDaattootteekkee ii pprrooggrraammii
44..11.. DDaattootteekkee:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii
Struktura direktorija i datoteka u Linuxu vrlo je slièna onoj u
DOSWinu. Datoteke imaju imena po posebnim pravilima, nalaze se u
direktorijima, neke su izvr¹ne, a veæina takvih ima programske
prekidaèe (_s_w_i_t_c_h). Isto tako, mo¾ete koristiti metaznakove,
redirekciju i piping. Samo je nekoliko manjih razlika:
· Pod DOS-om, imena imaju tzv. 8.3 oblik; na primjer NIJEDOVO.TXT.
Linux mo¾e i bolje. Ako je Linux instaliran na datoteènom sustavu
kao ¹to je ext2 ili umsdos, mo¾ete koristiti du¾a imena (do 255
znakova), s vi¹e od jedne toèke: Ovo_je.VRLO_dugo.ime_datoteke.
Primjetite da sam koristio i velika i mala slova: ustvari...
· Velika i mala slova u imenima datoteka i naredbi razlièita su.
Prema tome, IME_DATOTEKE.tar.gz i ime_datoteke.tar.gz su dvije
razlièite datoteke. ls je naredba, LS je gre¹ka.
· Korisnici Windowsa, pazite se kod kori¹tenja dugih imena pod
Linuxom. Ako u imenu ima razmaka (nije preporuèljivo, ali je
moguæe), morate ga okru¾iti navodnicima. Na primjer:
$ # ova naredba stvorit æe direktorij "Moje stare datoteke"
$ mkdir "Moje stare datoteke"
$ ls
Moje stare datoteke bin tmp
Neke znakove ne bi trebalo koristiti: meðu njima su ! * $ & #.
· Nema odreðenih ekstenzija kao ¹to je .COM i .EXE za programe, ili
.BAT za batch datoteke. Kada zadate naredbu ls -F, izvr¹ne datoteke
oznaèava zvjezdica (*) na kraju imena. Na primjer:
$ ls -F
Ja_sam_direktorij/ cindy.jpg cjpg* pismo_Jurici moja_1._skripta*
staro~
Datoteke cjpg* i moja_1._skripta su izvr¹ne, odnosno programi. Pod
DOS-om, backup datoteke zavr¹avaju na .BAK, a pod Linuxom s tildom,
~. Zatim, datoteka èije ime poèinje toèkom je skrivena. Na primjer,
datoteku .Ja.sam.skrivena.datoteka naredba ls neæe pokazati.
· U DOS-u programski prekidaèi izgledaju kao /prekidaè, a u Linuxu
-prekidaè ili --prekidaè. Na primjer: DIR /S postaje ls -R. Mnogi
DOS programi, kao ¹to je PKZIP ili ARJ, koriste Unix-olike
prekidaèe.
Sad mo¾ete preskoèiti do dijela ``Datoteke: prevoðenje naredbi'', ali,
da sam na va¹em mjestu, ja bih nastavio.
44..22.. SSiimmbboolliièèkkee vveezzee
Pod Unixom postoji vrsta datoteke kakve nema pod DOS-om: simbolièka
veza. To je ne¹to poput pokazivaèa na datoteku ili direktorij, a mo¾e
se koristiti umjesto datoteke ili direktorija na koji pokazuje; slièna
je preèicama (_s_h_o_r_t_c_u_t_s) iz Windowsa. Primjeri simbolièkih veza su
/usr/X11, koja pokazuje na /usr/X11R6; /dev/modem koji pokazuje na
/dev/ttyS0 ili /dev/ttyS1.
Simbolièku vezu æete napraviti ovako:
$ ln -s <datoteka_ili_direktorij> <ime_veze>
Na primjer:
$ ln -s /usr/doc/g77/DOC g77upute.txt
Sada mo¾ete pozivati g77upute.txt umjesto /usr/doc/g77/DOC. Veze ovako
izgledaju u ispisu direktorija:
$ ls -F
g77upute.txt@
$ ls -l
(nekoliko stvari...) g77upute.txt -> /usr/doc/g77/DOC
55.. DDoozzvvoollee ii vvllaassnnii¹¹ttvvoo
DOS datoteke i direktoriji imaju ove atribute: A (arhiviran), H
(skriven), R (samo za èitanje) i S (sustav). Samo H i R imaju smisla
pod Linuxom: skrivene datoteke poèinju toèkom, a za R atribut èitajte
dalje.
Pod Unixom datoteka ima ddoozzvvoollee i vvllaassnniikkaa, koji pripada ggrruuppii.
Pogledajte ovo:
$ ls -l /bin/ls
-rwxr-xr-x 1 root bin 27281 Aug 15 1995 /bin/ls*
Prvo polje sadr¾i dozvole za datoteku /bin/ls, koja pripada rootu,
grupi bin. Bez obzira na to, zapamtite ¹to -rwxr-xr-x znaèi, s lijeva
na desno:
- je tip datoteke (-: obièna, d: direktorij, l: veza, itd.); rwx su
dozvole za vlasnika datoteke (èitanje, pisanje, izvr¹avanje); r-x su
dozvole za grupu vlasnika datoteke (èitanje, izvr¹avanje) (neæu
obja¹njavati grupe, pre¾ivjet æete bez toga dok ste poèetnik ;-); r-x
su dozvole za sve ostale korisnike (èitanje, izvr¹avanje).
I direktorij /bin ima dozvole: pogledajte dio ``Dozvole direktorija''
za detalje. Zato ne mo¾ete obrisati datoteku /bin/ls osim ako ste
root: za to nemate dozvole. Naredba za mijenjanje dozvola datoteka je:
$ chmod <tkoXdozvola> <datoteka>
gdje je tko u (korisnik, tj. vlasnik), g (grupa), o (ostali); X je +
ili -; dozvola je r (èitanje), w (pisanje), x (izvr¹avanje). Evo
èestih primjera kori¹tenja chmoda:
$ chmod +x datoteka
To postavlja dozvolu za izvr¹avanje datoteke.
$ chmod go-rw datoteka
To oduzima dozvole za èitanje i pisanje svima osim vlasniku.
$ chmod ugo+rwx datoteka
To svima daje dozvole za èitanje, pisanje i izvr¹avanje.
$ chmod +s datoteka
Time dobivamo takozvanu _s_e_t_u_i_d ili ssuuiidd datoteku -- svatko ju mo¾e
izvr¹iti s privilegijama njenog vlasnika. Najèe¹æe su root suid
datoteke; to obièno va¾ne datoteke sustava, kao ¹to je X server.
Kraæi naèin za pisanje dozvola je brojkama: rwxr-xr-x mo¾emo izraziti
kao 755 (svako slovo odgovara bitu: --- je 0, --x je 1, -w- je 2, -wx
je 3). Izgleda te¹ko, ali shvatit æete uz malo prakse. root kao
nadkorisnik mo¾e mijenjati dozvole svake datoteke. RMP.
55..11.. DDaattootteekkee:: pprreevvooððeennjjee nnaarreeddbbii
Na lijevoj strani su DOS naredbe; na desnoj Linux pandani.
ATTRIB chmod
COPY cp
DEL rm
MOVE mv
REN mv
TYPE more, less, cat
nul /dev/null
prn, lpt1 /dev/lp0 ili /dev/lp1; lpr
Operatori za redirekciju i piping: < > >> |
Metaznakovi: * ?
55..11..11.. PPrriimmjjeerrii
DOS Linux
-------------------------------------- ------------------------------
C:\GUIDO>ATTRIB +R DATOTEKA.TXT $ chmod 400 datoteka.txt
C:\GUIDO>COPY JURICA.TXT JURICA.DOC $ cp jurica.txt jurica.doc
C:\GUIDO>COPY *.* SVE $ cat * > sve
C:\GUIDO>COPY FRAKTALI.DOC PRN $ lpr fraktali.doc
C:\GUIDO>DEL PRIV $ rm priv
C:\GUIDO>DEL *.BAK $ rm *~
C:\GUIDO>MOVE DOKUMENT.TXT TMP\ $ mv dokument.txt tmp/
C:\GUIDO>REN DOKUMENT.TXT DOKUMENT.ASC $ mv dokument.txt dokument.asc
C:\GUIDO>PRINT PISMO.TXT $ lpr pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT $ more pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT $ less pismo.txt
C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT > NUL $ cat pismo.txt > /dev/null
nema $ more *.txt *.asc
nema $ cat dio*.txt | less
Napomene:
· * je pametniji pod Linuxom: * odgovara svim datotekama osim
skrivenima; .* odgovara svim skrivenim datotekama (ali i trenutnom
direktoriju . i roditeljskom direktoriju ..: pazite na to!); *.*
odgovara samo datotekama s . u sredini ili na kraju; p*r odgovara i
``petar'' i ``papir''; *c* odgovara i ``crv'' i ``svizac''.
· Kada koristite more, pritisnite razmak za slijedeæu stranicu, <q>
za izlaz. less je intuitivniji i dopu¹ta kori¹tenje strelica.
· UNDELETE ne postoji, pa pa¾ljivo razmislite prije brisanja
datoteka.
· Uz DOS-ove < > >>, Linux ima 2> za preusmjeravanje poruka o
gre¹kama (_s_t_d_e_r_r); 2>&1 preusmjerava stderr na stdout, a 1>&2
stdout na stderr.
· Linux ima jo¹ jedan metaznak: []. Kori¹tenje: [abc]* odgovara
datotekama koje poèinju s a, b i c; *[I-N1-3] odgovara datotekama
koje zavr¹avaju s I, J, K, L, M, N, 1, 2 i 3.
· lpr <datoteka> ispisuje datoteku u pozadini. Za provjeru stanja
reda za ispis slu¾i lpq; za brisanje datoteke iz reda za ispis
lprm.
· Ne postoji RENAME slièan DOS-ovom; to jest, mv *.xxx *.yyy neæe
raditi. REN-olika naredba se mo¾e naæi na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/file>.
· Ako ¾elite upozorenje kad bi datoteka trebala biti prepisana,
koristite cp -i i mv -i.
55..22.. PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa:: vvii¹¹eezzaaddaaæænnoosstt ii sseessiijjee
Kako biste pokrenuli program, napi¹ite njegovo ime kao i pod DOS-om.
Ako je direktorij (poglavlje ``Kori¹tenje direktorija'') u kojem je
program smje¹ten ukljuèen u $PATH (poglavlje ``Inicijalizacijske
datoteke sustava''), program æe se pokrenuti. Iznimka: za razliku od
DOS-a, pod Linuxom se program u trenutnom direktoriju neæe pokrenuti
osim ako je taj direktorij u $PATH-u. Rje¹enje: ako je prog va¹
program, napi¹ite ./prog.
Ovako izgleda tipièna naredba:
$ naredba [-s1 [-s2] ... [-sn]] [par1 [par2] ... [parn]] [< ulaz] [> izlaz]
gdje su -s1, ..., -sn programski prekidaèi; par1, ..., parn programski
parametri. U jednom redu mo¾ete pokrenuti vi¹e programa:
$ naredba1 ; naredba2 ; ... ; naredban
To je sve o pokretanju programa, ali lako je nastaviti. Jedan od
glavnih razloga za kori¹tenje Linuxa je vi¹ezadaænost. Vi¹e programa
(od sada, procesa) radi u isto vrijeme. Mo¾ete ih pokretati u pozadini
i nastaviti rad bez prekida. Linux vam dopu¹ta i nekoliko sesija: kao
da radite na vi¹e raèunala odjednom!
· Za prebacivanje izmeðu 1.-6. sesije na virtualnim konzolama,
pritisnite <ALT>-<F1> ... <ALT>-<F6>.
· Za pokretanje nove sesije u istoj VC bez napu¹tanja trenutne,
napi¹ite su lt;login>. Na primjer: su - root. Ovo je korisno kada
obavljate zadatak koji mo¾e obaviti samo root.
· Za kraj sesije napi¹ite exit. Upozorit æe vas ako ima zaustavljenih
poslova (èut æete o tome kasnije).
· Za pokretanje procesa u pozadini, dodajte ampersand (&) na kraju
naredbe:
$ imeprograma [-prekidaèi] [parametri] [< ulaz] [> izlaz] &
[1] 123
Ljuska procese oznaèava brojem posla ([1]; vidi dolje) i PID-om
(_P_r_o_c_e_s_s _I_d_e_n_t_i_f_i_c_a_t_i_o_n -- identifikacijski broj procesa; u na¹em
primjeru 123).
· Za broj procesa napi¹ite ps ax. To æe ispisati popis procesa koji
trenutno rade.
· Da biste ubili (terminirali) proces, napi¹ite kill <PID>. Mo¾da
æete ga morati ubiti ako ne znate kako pravilno izaæi... Ako niste
root, ne mo¾ete ubijati tuðe procese. Ponekad æe proces ubiti
jedino kill -SIGKILL <PID>. I ljuska vam omoguæava zaustavljanje
ili privremeno suspendiranje procesa, slanje procesa u pozadinu i u
prednji plan. U tom kontekstu procese nazivamo poslovima.
· Za broj poslova napi¹ite jobs. Tu su oznaèeni brojem posla, a ne
PID-om.
· Za zaustavljanje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<C>
(neæe uvijek raditi).
· Za suspendiranje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<Z>
(isto).
· Za slanje suspendiranog procesa u pozadinu napi¹ite bg <%posao>
(postaje posao).
· Za slanje posla u prednji plan, napi¹ite fg <%posao>. Za slanje
posljednjeg procesa poslatog u pozadinu u prednji plan jednostavno
napi¹ite fg.
· Za ubijanje posla napi¹ite kill <%posao>. <posao> mo¾e biti 1, 2,
3...
Kori¹tenjem ovih naredbi mo¾ete formatirati disketu, arhivirati hrpu
datoteka, kompajlirati program i otpakirati arhivu skoro istovremeno,
i jo¹ uvijek imati prompt pred sobom. Probajte to na Windowsima, samo
da vidite razliku u brzini (naravno, ako se ne sru¹e).
55..33.. PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa nnaa uuddaalljjeenniimm rraaèèuunnaalliimmaa
Kako biste pokrenuli program na udaljenom raèunalu èije je ime
udaljeno.raèunalo.edu, napi¹ite:
$ telnet udaljeno.raèunalo.edu
Nakon ¹to se ulogirate, pokrenite svoj omiljeni program. Naravno, na
tom raèunalu morate imati korisnièki raèun.
Ako imate X11, èak mo¾ete na udaljenom raèunalu pokrenuti X
aplikaciju, prikazanu na va¹em X prikazu. Neka je
udaljeno.raèunalo.edu udaljeno X raèunalo i moja.linux.kanta va¹ Linux
sustav. Kako biste s moja.linux.kanta pokrenuli X program koji se
nalazi na udaljeno.raèunalo.edu, uèinite slijedeæe:
· Pokrenite X11 i xterm ili slièan emulator terminala, a zatim
napi¹ite:
$ xhost +udaljeno.raèunalo.edu
$ telnet udaljeno.raèunalo.edu
· Nakon ¹to se logirate, napi¹ite:
udaljeno:$ DISPLAY=moja.linux.kanta:0.0
udaljeno:$ imeprograma &
(Umjesto DISPLAY... æete mo¾da morati napisati: setenv DISPLAY
moja.linux.kanta:0.0. Ovisi o ljusci.)
Eto! Sada æe se imeprograma pokrenuti na udaljeno.raèunalo.edu i
prikazati na va¹em stroju. No nemojte ovo poku¹avati preko modema --
presporo je da bi se moglo koristiti. ©tovi¹e, ovo je gruba i
nesigurna metoda: proèitajte ``X na daljinu mini-KAKO'' na
<http://dokumentacija.linux.hr/X-na-daljinu.html>.
66.. KKoorrii¹¹tteennjjee ddiirreekkttoorriijjaa
66..11.. DDiirreekkttoorriijjii:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii
Vidjeli smo razlike izmeðu datoteka pod DOSWinom i Linuxom. ©to se
tièe direktorija, pod DOSWinom je root direktorij \, a pod Linuxom /.
Tako se pod DOSWinom ugnije¾ðeni direktoriji razdvajaju znakom \, a
pod Linuxom /. Primjeri staza datoteka:
DLOiSnux C/:h\oDmOeK/UgMuEiNdTo\/GdEoOkLuOmGeInJt\iS/RgEeDo.lnorgi3jbao/tsr0e>d?n0ja.nr 3bot 0>?0
Kao i obièno, .. je direktorij roditelj, a . trenutni direktorij.
Sjetite se da vam sustav neæe dopustiti cd, rd ili md gdje god ¾elite.
Svaki korisnik ima svoje stvari u direktoriju koji se naziva hhoommee
(dom), koji mu je dao administrator sustava; na primjer, na mojem PC-u
moj je home direktorij /home/guido.
66..22.. DDoozzvvoollee ddiirreekkttoorriijjaa
I direktoriji imaju dozvole. Ono ¹to smo vidjeli u dijelu ``Dozvole i
vlasni¹tvo'' vrijedi i za direktorije (korisnik, grupa, ostali). Za
direktorij rx znaèi da mo¾ete uæi u njega, a w znaèi da u njemu mo¾ete
izbrisati datoteku (naravno, prema dozvolama datoteke) ili sam
direktorij.
Na primjer, kako bi sprijeèili nju¹kanje ostalih korisnika po
/home/guido/tekst:
$ chmod o-rwx /home/guido/tekst
66..33.. DDiirreekkttoorriijjii:: pprreevvooððeennjjee nnaarreeddbbii
DIR ls, find, du
CD cd, pwd
MD mkdir
RD rmdir
DELTREE rm -rf
MOVE mv
66..33..11.. PPrriimmjjeerrii
DOS Linux
---------------------------------- -----------------------
C:\GUIDO>DIR $ ls
C:\GUIDO>DIR DATOTEKA.TXT $ ls datoteka.txt
C:\GUIDO>DIR *.H *.C $ ls *.h *.c
C:\GUIDO>DIR/P $ ls | more
C:\GUIDO>DIR/A $ ls -l
C:\GUIDO>DIR *.TMP /S $ find / -name "*.tmp"
C:\GUIDO>CD $ pwd
nema - pogledajte napomenu $ cd
isto $ cd ~
isto $ cd ~/temp
C:\GUIDO>CD \OSTALO $ cd /ostalo
C:\GUIDO>CD ..\TEMP\SMEÆE $ cd ../temp/smeæe
C:\GUIDO>MD NOVIPROG $ mkdir noviprogrami
C:\GUIDO>MOVE PROGRAM .. $ mv program ..
C:\GUIDO>MD \PROGRAMI\TURBO $ mkdir /programi/turbo
C:\GUIDO>DELTREE TEMP\SMEÆE $ rm -rf temp/smeæe
C:\GUIDO>RD NOVIPROG $ rmdir noviprogrami
C:\GUIDO>RD \PROGRAMI\TURBO $ rmdir /programi/turbo
Napomene:
· Kad koristite rmdir, direktorij mora biti prazan. Za brisanje
direktorija i njegovog sadr¾aja koristite rm -rf (na svoju
odgovornost).
· Znak ~ je kratica za ime va¹eg home direktorija. Naredbe cd ili cd
~ æe vas odvesti u va¹ home direktorij bez obzira na trenutni;
naredba cd ~/tmp æe vas odvesti u /home/va¹_home/tmp.
· cd - vas vraæa u direktorij iz kojeg ste posljednji put pokrenuli
cd.
77.. DDiisskkeettee,, ttvvrrddii ddiisskkoovvii ii sslliièènnoo
S ureðajima pod Linuxom mo¾ete raditi na dva naèina: DOS naèin i Unix
naèin. Izaberite sami.
77..11.. RRaadd ss uurreeððaajjiimmaa nnaa DDOOSS nnaaèèiinn
S veæinom distribucija dolazi Mtools kolekcija, skup naredbi koje su
posve jednake DOS pandanima, osim ¹to poèinju s ``m'': mformat, mdir,
mdel, mmd, itd. Mogu èak saèuvati duga imena, ali ne i dozvole
datoteka. Ako mtools konfigurirate ureðivanjem datoteke
/etc/mtools.conf (primjer je u distribuciji), mo¾ete pristupiti i
DOS/Windows particiji, CD-ROM-u ili Zip driveu. Ipak, za formatiranje
nove diskete mformat nije dovoljan. Prije toga æete morati kao root
zadati ovu naredbu:
# fdformat /dev/fd0H1440
Ne mo¾ete pristupati datotekama na disketi naredbom kao ¹to je less
a:datoteka.txt! To je mana DOS naèina pristupanja diskovima.
77..22.. RRaadd ss uurreeððaajjiimmaa nnaa UUnniixx nnaaèèiinn
Unix s ureðajima radi drukèije. Nema odvojenih diskova kao ¹to je A:
ili C:; disk, bio on disketa ili ne¹to drugo, postaje dio lokalnog
datoteènog sustava operacijom mmoonnttiirraannjjaa. Kada ste gotovi s njime,
prije nego ¹to ga izvadite, morate ga ddeemmoonnttiirraattii.
Fizièko formatiranje diska je jedna stvar, a stvaranje datoteènog
sustava na njemu sasvim druga. DOS naredba FORMAT A: obavlja obje, ali
pod Linuxom postoje odvojene naredbe. Za formatiranje diskete
pogledajte prethodni dio; za stvaranje datoteènog sustava:
# mkfs -t ext2 -c /dev/fd0H1440
Umjesto ext2 mo¾ete koristiti dos, vfat (preporuèen) ili druge
formate. Kada je disk pripremljen, montirajte ga naredbom
# mount -t ext2 /dev/fd0 /mnt
toèno navodeæi datoteèni sustav ako niste koristili ext2. Sada mo¾ete
raditi s datotekama na disketi koristeæi /mnt umjesto A: ili B:.
Primjeri:
DOS Linux
---------------------------- -------------------------
C:\GUIDO>DIR A: $ ls /mnt
C:\GUIDO>COPY A:*.* $ cp /mnt/* .
C:\GUIDO>COPY *.ZIP A: $ cp *.zip /mnt
C:\GUIDO>EDIT A:DATOTEKA.TXT $ jstar /mnt/datoteka.txt
C:\GUIDO>A: $ cd /mnt
A:> _ /mnt/$ _
Kad ste gotovi, prije nego izvadite disketu, mmoorraattee ju demontirati
naredbom
# umount /mnt
Oèito, fdformat i mkfs morate koristiti samo na neformatiranim
disketama, a ne na prethodno kori¹tenim. Ako koristite B: pogon,
obraæajte mu se s fd1H1440 i fd1 umjesto fd0H1440 i fd0 u gornjim
primjerima.
Naravno, ¹to vrijedi za diskete, vrijedi i za druge ureðaje; na
primjer, mo¾ete montirati drugi tvrdi disk ili CD-ROM. CD-ROM
montirate ovako:
# mount -t iso9660 /dev/cdrom /mnt
Ovo je ``slu¾beni'' naèin za montiranje diskova, ali to se mo¾e i
jednostavnije. Po¹to je malo iritantno ¹to morate biti root kako bi
montirali disketu ili CD-ROM, njihovo montiranje se ovako mo¾e
dopustiti svakomu:
· Uèinite sljedeæe kao root:
# mkdir /mnt/floppy ; mkdir /mnt/cdrom
# chmod 777 /mnt/floppy /mnt/cd*
# # pazite da navedete pravi CD-ROM ureðaj
# chmod 666 /dev/hdb ; chmod 666 /dev/fd*
· Dodajte u /etc/fstab ove redove:
/dev/cdrom /mnt/cdrom iso9660 ro,user,noauto 0 0
/dev/fd0 /mnt/floppy vfat user,noauto 0 0
Ako sada ¾elite montirati DOS disketu ili CD-ROM:
$ mount /mnt/floppy
$ mount /mnt/cdrom
Direktorijima /mnt/floppy i /mnt/cdrom sada mo¾e pristupiti svaki
korisnik. Ako vas zanima, ovakvo dopu¹tanje montiranja diskova svakom
ogromna je sigurnosna rupa.
Jo¹ dvije korisne naredbe su df, koji daje informacije o montiranim
datoteènim sustavima, te du imedirektorija, koji ispisuje prostor na
disku koji direktorij zauzima.
77..33.. BBaacckkuupp
Pomoæi æe vam nekoliko paketa, no najmanje ¹to mo¾ete uèiniti za
backup na vi¹e diskova je (kao root):
# tar -M -cvf /dev/fd0H1440 direktorij_za_backup/
Mora biti ubaèena formatirana disketa, a jo¹ nekoliko njih spremno.
Kako biste vratili svoje stvari, ubacite prvu i napi¹ite:
# tar -M -xpvf /dev/fd0H1440
88.. AA ¹¹ttoo jjee ss WWiinnddoowwssiimmaa??
Pandan Windowsima je grafièko suèelje X Window System. Za razliku od
Windowsa ili Maca, X11 nije napravljen za lako kori¹tenje ili lijep
izgled, nego samo za dodavanje grafièkih moguænosti Unix radnim
stanicama. Ovo su glavne razlike:
· Windows izgleda isto ¹irom svijeta, a X11 ne: puno je
prilagodljiviji. Ukupni izgled X11-a odreðuje kljuèni dio zvan
_w_i_n_d_o_w _m_a_n_a_g_e_r. ©irok je izbor window managera: fvwm, spartanski,
ali zgodan i djelotvoran s memorijom; fvwm2-95; Afterstep,
WindowMaker, Enlightenment i mnogi drugi. Obièno se pokreæe iz
.xinitrc.
· Va¹ WM se mo¾e konfigurirati tako da prozor reagira kao u, eh,
Windowsima: kliknete na njega i dolazi u prednji plan. Druga je
moguænost da u prednji plan doðe kada preko njega prijeðete mi¹em
(fokus). Smje¹taj prozora na zaslonu mo¾e biti automatski ili
interaktivan: ako se umjesto va¹eg programa pojavi èudan okvir,
lijevim klikom odaberite gdje æe se smjestiti.
· Veæina opcija se mo¾e prilagoditi ureðivanjem jedne ili vi¹e
konfiguracijskih datoteka. Proèitajte dokumentaciju svog WM-a;
konfiguracijska datoteka mo¾e biti .fvwmrc, .fvwm2rc95, .steprc,
itd. Primjer konfiguracijske datoteke se obièno nalazi u
/etc/X11/ime-window-managera/system.ime-window-managera.
· X11 aplikacije su pisane pomoæu posebnih librarya (_w_i_d_g_e_t _s_e_t_s);
po¹to ih ima nekoliko, aplikacije izgledaju razlièito. Najosnovnije
koriste Athena widgete (2D izgled; xdvi, xman, xcalc); drugi
koriste Motif (netscape), a drugi pak Tcl/Tk, XForms, Qt, Gtk, itd.
Skoro svi od tih librarya pru¾aju izgled i osjeæaj Windowsa.
· Osjeæaj, na¾alost, mo¾e biti nepotpun. Na primjer, ako odaberete
red teksta mi¹em i pritisnete <BACKSPACE>, oèekujete da red
nestane, ne? S aplikacijama na Atheni to ne radi, ali radi s drugim
widget setovima.
· Kako radi pomicanje i mijenjanje velièine prozora ovisi o WM-u i
widget setu. Uputa: ako scrollbarovi ne rade kako oèekujete,
probajte ih micati sredi¹njom tipkom mi¹a ili s obje tipke zajedno.
· Aplikacije ne moraju imati ikonu, ali mogu ih imati mnogo. Veæina
WM-a vam daje izbornik koji pozivate klikanjem na desktop (root
prozor); naravno, izbornik se mo¾e mijenjati. Za mijenjanje izgleda
root prozora koristite xsetroot ili xloadimage.
· _C_l_i_p_b_o_a_r_d mo¾e sadr¾avati samo tekst i pona¹a se èudno. Kad
izaberete tekst, on je veæ kopiran u clipboard: pomaknite se i
pritisnite srednju tipku za lijepljenje. xclipboard pru¾a
vi¹estruke clipboard spremnike.
· _D_r_a_g _& _d_r_o_p je moguæ, no dostupan je samo ako koristite X11
aplikacije i/ili WM-ove koji ga podr¾avaju.
Trebali biste koristiti aplikacije koje koriste iste librarye jer time
¹tedite memoriju, no to je te¹ko ostvariti u praksi.
Postoje projekti kojima je cilj izgled i pona¹anje X11 uèiniti
dosljednim kao na Windowsima. Gnome, <http://www.gnome.org>, i KDE,
<http://www.kde.org>, su zakon. Probajte ih: vi¹e neæete ¾aliti za
svojim Windows desktopom.
99.. PPrriillaaggooððaavvaannjjee ssuussttaavvaa
99..11.. IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee ssuussttaavvaa
Dvije va¾ne datoteke pod DOS-om su AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS, koje se
pri dizanju sustava koriste za inicijalizaciju, postavljanje nekih
varijabli okru¾ja kao ¹to je PATH i FILES, i, mo¾da, pokretanje
programa ili batch datoteke. Pod Linuxom ima puno inicijalizacijskih
datoteka. Neke bolje ne dirajte ako ne znate ¹to radite. Uglavnom, evo
najva¾nijih:
Datoteke Napomene
/etc/inittab zasad ne dirajte!
/etc/rc.d/* isto
Ako ¾elite samo postaviti $PATH i druge varijable okru¾ja, ili ¾elite
promijeniti poruke pri loginu, automatski pokrenuti program nakon
njega, pogledajte ove datoteke:
· /etc/issue: poruka prije logina
· /etc/motd: poruka poslije logina
· /etc/profile: $PATH i druge varijable, itd.
· /etc/bashrc: aliasi i funkcije, itd.
· /home/va¹_home/.bashrc: va¹i aliasi i funkcije
· /home/va¹_home/.bash_profile: ili
· /home/va¹_home/.profile: okru¾je i pokretanje va¹ih programa
Ako ova zadnja datoteka postoji (skrivena je), naredbe u njoj æe se
izvr¹iti nakon logina.
Primjer -- pogledajte ovaj .bash_profile:
# ja sam komentar
echo Okru¾je:
printenv | less # pandan naredbi SET pod DOS-om
alias d='ls -l' # lako je shvatiti ¹to je alias
alias up='cd ..'
echo "Podsjeæam te da je PATH "$PATH
echo "Danas je `date`" # koristimo izlaz naredbe `date`
echo "Lijepo se provedi, "$LOGNAME
# a ovo je "funkcija ljuske"
ctgz() # Ispisuje sadr¾aj .tar.gz arhive.
{
for datoteka in $*
do
gzip -dc ${datoteka} | tar tf -
done
}
# kraj .profile-a
Pogodili ste -- $PATH i $LOGNAME su varijable okru¾ja. Ima ih jo¹
puno; RMP za aplikacije kao ¹to je less ili bash.
Stavljanjem ovog reda u svoj /etc/profile dobit æete grub ekvivalent
PROMPT $P$G:
export PS1="\w\\$ "
99..22.. IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee pprrooggrraammaa
Pod Linuxom je skoro sve prilagodljivo va¹im potrebama. Veæina
programa ima jednu ili vi¹e inicijalizacijskih datoteka s kojima se
mo¾ete igrati, obièno .imeprogramarc u va¹em home direktoriju. Prve
koje æete ¾eljeti mijenjati su:
· .inputrc: koristi ju bash za definiranje tipkovnice;
· .xinitrc: koristi ju startx za inicijalizaciju X Window Systema;
· .fvwmrc: koristi ju window manager fvwm;
· .joerc, .jstarrc: koristi ih editor joe;
· .jedrc: koristi ju editor jed;
· .pinerc: koristi ju èitaè po¹te pine;
· .Xdefault: koriste ju mnogi X programi.
Za sve ove i druge koje æete prije ili poslije sresti, RMP. Mo¾da vas
zanima _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O na
<http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>?
1100.. MMrree¾¾ee:: kkoonncceeppttii
Ne samo ¹to je ``Dialup Networking'' dostupan pod Linuxom, nego je i
stabilniji i br¾i. Radi se o PPP-u, protokolu kori¹tenom za spajanje
na Internet pomoæu modema. Trebat æe vam kernel koji podr¾ava PPP i
alat koji bira broj i uspostavlja vezu.
Kako biste skidali po¹tu s ISP-ovog poslu¾itelja, potreban vam je alat
zvan ``e-mail fetcher'' koji koristi POP protokol; nakon skidanja,
poruke æe izgledati kao da su izravno isporuèene na va¹ Linux stroj.
Potom æete s njima raditi koristeæi MUA (_M_a_i_l _U_s_e_r _A_g_e_n_t -- korisnikov
po¹tanski agent) kao ¹to je pine, mutt, elm i mnogi drugi.
Dok se pod Windowsima uspostavljanje veze automatski pokrene kada
pokrenete Internet aplikaciju, pod Linuxom je obratno: prvo
uspostavite vezu, a zatim pokrenete aplikaciju. Stvar zvana diald nudi
uobièajeno pona¹anje. Instaliranje i konfiguriranje spajanja na mre¾u
modemom je nekad bila jedna od najte¾ih stvari pod Linuxom, ali vi¹e
nije: pogledajte _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O.
Na kraju, ne¹to o ``Network neighborhood'': va¹a Linux radna stanica
mo¾e izgledati kao Windows NT/9x u lokalnoj mre¾i Windows strojeva!
Èarobna rijeè je Samba: ne razuzdani brazilski ples, nego
implementacija SMB protokola za Linux. Otiðite na
<http://samba.anu.edu.au/samba>.
1111.. MMaalloo pprrooggrraammiirraannjjaa
1111..11.. SSkkrriippttee uu lljjuussccii:: ..BBAATT ddaattootteekkee nnaa sstteerrooiiddiimmaa
Ako ste koristili .BAT datoteke kao preèice do dugih naredbi (ja
jesam, puno), to mo¾ete odgovarajuæim alias redovima (pogledajte
gornji primjer) u profile ili .bash_profile. Ali ako su vam .BAT-ovi
bili slo¾eniji, onda æete obo¾avati jezik ljuske: moæan je kao dobri
stari QBasic, ako ne i vi¹e. Ima varijable, konstrukte kao while, for,
case, if... then... else i puno drugih moguænosti: dobra je
alternativa ``pravom'' programskom jeziku.
Za pisanje skripte -- ekvivalenta .BAT datoteci pod DOS-om -- samo
trebate napisati standardnu ASCII datoteku koja sadr¾i instrukcije,
snimiti ju, a onda uèiniti izvr¹nom naredbom chmod +x <skripta>. Ako
ju hoæete izvr¹iti, samo napi¹ite njeno ime.
Malo upozorenje. Editor sustava se zove vi i po mom iskustvu vrlo je
te¾ak za veæinu novih korisnika. Neæu vam obja¹njavati kako ga
upotrebljavati; pogledajte knjigu Matta Welsha ili potra¾ite upute na
mre¾i. Ovdje æu reæi samo ovo:
· za ubacivanje teksta pritisnite <i>, a onda upi¹ite tekst;
· za brisanje znakova pritisnite <ESC>, pa <x>;
· za izlaz bez snimanja pritisnite <ESC>, pa :q!;
· za snimanje i izlaz pritisnite <ESC>, pa :wq.
Dobar editor za poèetnika je joe: ako ga pokrenete kao jstar, dobit
æete iste tipke kao u DOSWin editoru. jed u WordStar ili IDE modu je
jo¹ bolji. Pogledajte dio ``Gdje naæi aplikacije'' za informacije gdje
ih nabaviti.
Pisanje skripti u bashu tako je golema tema da zahtijeva knjigu samo
za sebe i neæu dublje u nju ulaziti. Samo vam dajem primjer skripte iz
koje mo¾ete vidjeti neka osnovna pravila:
#!/bin/sh
# primjer.sh
# ja sam komentar
# ne mijenjajte prvi red, on mora biti tamo
echo "Ovaj sustav je: `uname -a`" # kori¹tenje izlaza naredbe
echo "Moje ime je $0" # ugraðene varijable
echo "Dali ste mi ovih $# parametara: "$*
echo "Prvi parametar je: "$1
echo -n "Kako se zovete? " ; read vase_ime
echo pogledajte razliku: "zdravo, $vase_ime" # citiranje s "
echo pogledajte razliku: 'zdravo, $vase_ime' # citiranje s '
DIROVI=0 ; DATOTEKE=0
for datoteka in `ls .` ; do
if [ -d ${datoteka} ] ; then # ako je datoteka direktorij
DIROVI=`expr $DIROVI + 1` # DIROVI = DIROVI + 1
elif [ -f ${datoteka} ] ; then
DATOTEKE=`expr $DATOTEKE + 1`
fi
case ${datoteka} in
*.gif|*jpg) echo "${datoteka}: grafièka datoteka" ;;
*.txt|*.tex) echo "${datoteka}: tekstualna datoteka" ;;
*.c|*.f|*.for) echo "${datoteka}: datoteka s izvornim kodom" ;;
*) echo "${datoteka}: opæenita datoteka" ;;
esac
done
echo "ima ${DIROVI} direktorija i ${DATOTEKE} datoteka"
ls | grep "ZxY--!!!WKW"
if [ $? != 0 ] ; then # izlazni kod zadnje naredbe
echo "ZxY--!!!WKW nije naðen"
fi
echo "dosta... napi¹ite 'man bash' ako hoæete jo¹ informacija"
1111..22.. CC zzaa vvaass
Pod Unixom jezik sustava je C, svidjelo se to vama ili ne. Tu je i
hrpa drugih jezika (Java, FORTRAN, Pascal, LISP, BASIC, Perl, AWK...).
Ako znate C, evo nekoliko uputa za one razma¾ene Turbo C++-om ili
nekim njegovim DOS roðakom. Linuxov C kompajler se zove gcc i
nedostaju mu svi ukrasi uobièajenih IDE pandana: nema IDE-a, izravnih
uputa, integriranog debuggera, itd. To je samo grubi kompajler
komandne linije, vrlo moæan i djelotvoran. Za kompajliranje
standardnog hello.c napi¹ite:
$ gcc hello.c
¹to æe dati izvr¹nu datoteku a.out. Ako hoæete drugo ime, napi¹ite
$ gcc -o hello hello.c
Za vezanje librarya na program, dodajte prekidaè -l<imelibrarya>. Na
primjer, za vezanje s matematièkim libraryem:
$ gcc -o matematika matematika.c -lm
-l<imelibrarya> ka¾e gccu da ve¾e library /usr/lib/<imelibrarya>.so,
pa -lm ve¾e /usr/lib/libm.so.
Zasad je sve u redu. Ali kad se va¹ program sastoji od vi¹e datoteka,
koristit æete alat make. Prepostavimo da ste napisali parser izraza:
njegova se datoteka zove parser.c i ukljuèuje dva headera, parser.h i
xy.h. A onda ¾elite koristiti funkcije iz parser.c u drugom programu,
recimo kalk.c, koji takoðer ukljuèuje parser.h. Kakva zbrka! Kako æete
kompajlirati kalk.c?
Napisat æete takozvani Makefile, koji kompajleru pokazuje
meðuovisnosti izvornih i objektnih kodova. U na¹em primjeru:
# Ovo je Makefile za kompajliranje kalk.c
# Pritisnite <TAB> gdje je oznaèeno!
kalk: kalk.o parser.o
<TAB>gcc -o kalk kalk.o parser.o -lm
# kalk ovisi o dvije objektne datoteke: kalk.o i parser.o
kalk.o: kalk.c parser.h
<TAB>gcc -c kalk.c
# kalk.o ovisi o dvije izvorne datoteke
parser.o: parser.c parser.h xy.h
<TAB>gcc -c parser.c
# parser.o ovisi o tri izvorne datoteke
# kraj Makefilea
Ovu datoteku snimite kao Makefile i napi¹ite make za kompajliranje
programa; mo¾ete ju snimiti i kao kalk.mak i napisati make -f
kalk.mak. Naravno, RMP. Ne¹to uputa o C funkcijama pokrivaju man
stranice 3. dijela; na primjer,
$ man 3 printf
Za otklanjanje gre¹aka koristite gdb. info gdb za njegovo kori¹tenje.
Librarya ima puno; meðu prvima koje æete ¾eljeti koristiti su ncurses
(efekti u tekstualnom modu) i svgalib (grafika na konzoli). Ako ste
dovoljno hrabri za programiranje u X11 (nije to tako te¹ko), postoje
nekoliko librarya koje pisanje X11 programa èine vrlo lakim.
Pogledajte <http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html>, imajuæi pritom
na umu da Gtk postaje Linux standard.
Mnogi editori mogu imitirati IDE; na primjer, emacs i jed imaju
sintaktièko osvjetljavanje, automatsko uvlaèenje, itd. Mo¾ete nabaviti
i paket RHIDE s <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/debuggers/>.
To je klon Borlandovog IDE-a i vjerojatno æe vam se svidjeti.
1122.. OOssttaalliihh 11%%
Zapravo puno vi¹e od 1%...
1122..11.. KKoorrii¹¹tteennjjee ttaarraa ii ggzziippaa
Pod Unixom postoje ¹iroko kori¹tene aplikacije za arhiviranje i
sa¾imanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP
ili Winzip, ali bez kompresije. Za novu arhivu:
$ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]
Za dearhiviranje datoteka:
$ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]
Za ispis sadr¾aja arhive:
$ tar -tf <ime_arhive.tar> | less
Datoteke mo¾ete sa¾eti pomoæu compressa, koji je zastario i ne bi ga
vi¹e trebalo koristiti, ili gzipa:
$ compress <datoteka>
$ gzip <datoteka>
¹to æe proizvesti sa¾etu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz
(gzip). Ovi programi mogu sa¾eti samo jednu datoteku odjednom. Za
dekompresiju:
$ compress -d <datoteka.Z>
$ gzip -d <datoteka.gz>
RMP.
Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati. Datoteke s
ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a onda sa¾ete gzipom)
èeste su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod DOS-om. Ovako æete
ispisati sadr¾aj .tar.gz arhive:
$ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less
1122..22.. IInnssttaalliirraannjjee aapplliikkaacciijjaa
Prvo, instaliranje paketa rootov je posao. Veæina Linux aplikacija se
distribuira u .tar.gz arhivama, koje obièno sadr¾e odgovarajuæe nazvan
direktorij s datotekama i/ili poddirektorijima. Takve pakete je
najbolje instalirati u /usr/local naredbom
# tar -zxf <arhiva.tar.gz>
te zatim proèitati datoteku README ili INSTALL. U veæini sluèajeva,
aplikacija se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati;
èesto æe biti dovoljno napisati samo make pa make install. Ako arhiva
sadr¾i configure skriptu, najprije pokrenite nju. Oèito, potreban vam
je gcc odnosno g++ kompajler.
Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackwareovim .tgz
arhivama. A druge pak arhive sadr¾e datoteke, ali ne i poddirektorij
-- pazite da ne pomije¹ate stvari! Prije instalacije uvijek pogledajte
sadr¾aj arhive.
Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i .rpm. Drugi
postaje sve popularniji; za instalaciju rpm paketa napi¹ite
# rpm -i paket.rpm
1122..33.. TTrriikkoovvii bbeezz kkoojjiihh ssee nnee mmoo¾¾ee
PPoogglleedd uunnaattrraagg::
pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) æe pokazati zadnjih
nekoliko stranica zaslona, ovisno o kolièini video memorije.
RReesseett zzaasslloonnaa::
ako more ili cat prika¾e binarnu datoteku, zaslon æe zavr¹iti
pun smeæa. Da to sredite, naslijepo napi¹ite reset ili ovaj niz
znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER.
LLiijjeepplljjeennjjee tteekkssttaa::
za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabrav¹i
tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku
(ili obje zajedno ako va¹ mi¹ ima dvije tipke) za lijepljenje.
Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti
njegovom sporo¹æu.
KKoorrii¹¹tteennjjee mmii¹¹aa::
ako ste instalirali gpm, program za mi¹a na konzoli, mo¾ete
kliknuti i vuæi kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani
tekst zalijepiti. Radi i meðu razlièitim VC-ima.
PPoorruukkee kkeerrnneellaa::
kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da
vidite ¹to vam kernel ima reæi, kao i poruke pri dizanju
sustava. Dobro doðe i naredba dmesg.
1122..44.. GGddjjee nnaaææii aapplliikkaacciijjee
Ako se pitate mo¾ete li zamijeniti svoju staru i provjerenu DOS/Win
aplikaciju Linux aplikacijom, predla¾em vam da pregledate glavne
arhive Linux softvera: <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux>,
<ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux> i <ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux>.
Druga dobra mjesta za poèinjanje su ``_L_i_n_u_x _A_p_p_l_i_c_a_t_i_o_n_s _a_n_d _U_t_i_l_i_t_i_e_s
_P_a_g_e'', <http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml>, i ``slu¾bene''
Linux stranice, <http://www.linux.org>.
1122..55.. NNeekkoolliikkoo ssttvvaarrii kkoojjee nniissttee mmooggllii
Linux mo¾e stra¹no puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane,
slo¾ene ili nemoguæe. Evo kratkog popisa koji æe vam dovesti slinu u
usta:
· at omoguæava pokretanje programa u odreðeno vrijeme.
· awk je jednostavan, ali moæan jezik za rad s datotekama s podacima
(i ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod datoteka od vi¹e
stupaca,
$ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod
ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod èije drugo polje
sadr¾i ``abc''.
· cron je koristan za redovito obavljanje zadataka, u odreðeni dan i
vrijeme. man 5 crontab.
· file <imedatoteke> æe vam reæi ¹to je <imedatoteke> (ASCII tekst,
izvr¹na, arhiva, itd.).
· find (pogledajte dio ``Direktoriji: prevoðenje naredbi'') je jedna
od najmoænijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nala¾enje
datoteka koje imaju neke osobine i obavljanje poslova na njima.
Opæenito se koristi ovako:
$ find <direktorij> <izraz>
gdje <izraz> opisuje kriterije za tra¾enje i radnje. Primjeri:
$ find . -type l -exec ls -l {} \;
nalazi sve datoteke koje su simbolièke veze i prikazuje na ¹to one
pokazuju.
$ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;
nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i bri¹e ih, pitajuæi vas
za dopu¹tenje.
$ find . -perm +111
nalazi sve datoteke èije su dozvole 111 (izvr¹ne).
$ find . -user root
nalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima jo¹ mnogo
moguænosti -- RMP.
· grep nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,
$ grep -l "geologija" *.tex
æe ispisati datoteke *.tex koje sadr¾e rijeè "geologija".
Varijanta zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP.
· Regularni izrazi su slo¾en, ali prokleto moæan naèin za operacije
tra¾enja teksta. Na primjer, ^a[^a-m]X{4,}txt$ odgovara redu koji
poèinje s a, kojeg slijedi bilo koji znak izmeðu a i m, kojeg
slijedi 4 ili vi¹e X, a zavr¹ava na ``txt''. Koristite ih u
naprednim editorima, lessu i mnogim drugim aplikacijama. man grep
æe vam dati uvod.
· script <imetranskripta> sadr¾aj ekrana ispisuje u imetranskripta
dok ne zadate naredbu exit. Korisno za otklanjanje gre¹aka.
· sudo korisnicima omoguæava izvoðenje nekih rootovih poslova (dakle,
formatiranje i montiranje disketa; RMP).
· uname -a daje informacije o va¹em sustavu.
· zcat i zless su korisni za pregledavanje i piping gzip-anih
datoteka bez njihove dekompresije. Na primjer:
$ zless tekst.gz
$ zcat tekst.gz | lpr
· Ove naredbe èesto zgodno poslu¾e: bc, cal, chsh, cmp, cut, fmt,
head, hexdump, nl, passwd, printf, sort, split, strings, tac, tail,
tee, touch, uniq, w, wall, wc, whereis, write, xargs, znew. RMP.
1122..66.. PPrraakkttiicciirraannjjee UUNNIIXX--aa ppoodd DDOOSS//WWiinnddoowwssiimmaa
Vjerovali ili ne, postoje dobri alati koji pru¾aju UNIX-oliko okru¾je
pod DOS/Windowsima! Jedan od njih je DJGPP paket,
<http://www.delorie.com/djgpp>, za DOS; Cygnus,
<http://www.cygnus.com>, je slo¾eniji port za Win32. Oba sadr¾e iste
GNU razvojne i ostale alate kao Linux; ipak, neæete dobiti istu
stabilnost i performanse.
Ako ¾elite probati okus Linuxa, probajte DJGPP. Skinite i instalirajte
sljedeæe datoteke (u vrijeme pisanja najnovija verzija je 2.02):
djdev202.zip, bnu281b.zip, bsh1147b.zip, fil316b.zip, find41b.zip,
grep22b.zip, gwk303b.zip, lss332b.zip, shl112b.zip. Instalacijske
upute su ukljuèene, a pomoæ mo¾ete dobiti u comp.os.msdos.djgpp.
Konkretno, koristiti bash pod DOSWinom je pravo osvje¾enje. Kako biste
ga pravilno konfigurirali, editirajte danu datoteku BOOT.BAT tako da
odgovara va¹oj instalaciji; zatim ove datoteke smjestite u svoj home
direktorij (na Windows particiji) umjesto veæ danih:
# ovo je _bashrc
LS_OPTIONS="-F -s --color=yes"
alias cp='cp -i'
alias d='ls -l'
alias l=less
alias ls="ls $LS_OPTIONS"
alias mv='mv -i'
alias rm='rm -i'
alias u='cd ..'
# ovo je _bprof
if [ -f ~/_bashrc ]; then
. ~/_bashrc
fi
PS1='\w\$ '
PS2='> '
CDPATH="$CDPATH:~"
# stvari za less(1)
LESS="-M-Q" # du¾i prompt, tiho
LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f" # sreðujemo red na vrhu
VISUAL="jed" # editor
LESSCHARSET=latin1 # prikazuje nagla¹ene znakove
export PS1 PS2 CDPATH LS_OPTIONS LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET
1122..77.. UUoobbiièèaajjeennee eekksstteennzziijjee ii ppoovveezzaannii pprrooggrraammii
Susrest æete se s puno ekstenzija. Iskljuèujuæi egzotiènije (fontovi,
itd.), evo tko-je-tko popisa:
· 1 ... 8: man stranice. Èitajte ih pomoæu groff -Tascii -man
<datoteka.1>.
· arj: arhiva stvorena pomoæu ARJ.
· dvi: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za prikaz,
dvips za pretvaranje u PostScript .ps datoteku.
· gz: arhiva stvorena gzipom.
· info: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.
· lsm: Linux Software Map datoteka. To je obièna ASCII datoteka koja
opisuje paket.
· ps: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i, ako
¾elite, ghostview ili gv.
· rpm: Red Hat paket. Mo¾ete ga instalirati na bilo kojem sustavu
koristeæi rpm.
· taz, tar.Z: arhiva stvorena tarom i sa¾eta compressom.
· tgz, tar.gz: arhiva stvorena tarom i sa¾eta gzipom.
· tex: tekstualna datoteka za TeX, moæan sustav izdava¹tva. Nabavite
paket tex ukljuèen u mnogim distribucijama.
· texi: texinfo datoteka, iz koje mo¾e nastati i TeX i info datoteka
(pogledajte info). Nabavite texinfo.
· xbm, xpm, xwd: grafièka datoteka.
· Z: arhiva stvorena compressom.
1122..88.. PPrreettvvaarraannjjee ddaattootteekkaa
Ako ¾elite razmjenjivati tekstualne datoteke izmeðu DOS/Windowsa i
Linuxa, budite svjesni problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red
zavr¹ava s CR/LF (to jest, ASCII 13 i ASCII 10), a pod Linuxom s LF.
Ako editirate DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki æe red
vjerojatno zavr¹avati èudnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod
DOS-om æe izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko æe
alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.
Ako va¹e tekstualne datoteke sadr¾e nagla¹ene znakove, napravite ih u
Windowsima (pomoæu Notepada), a ne obiènom DOS-u; inaèe æe svi
nagla¹eni znakovi biti potpuno zeznuti.
Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obièni tekst je
zapetljano, ali moguæe. Trebat æe vam jedan od alata s CTAN
poslu¾itelja; jedan od njih je ftp.tex.ac.uk. Uzmite program word2x iz
direktorija /pub/tex/tools/, ili pogledajte programe u direktoriju
/pub/tex/support/. word2x pretvara Word 6 datoteke; za Word 97
datoteke æe vam trebati mswordview,
<http://www.csn.ul.ie/~caolan/docs/MSWordView.html>, koji ih pretvara
u HTML.
1122..99.. BBeessppllaattnnii uurreeddsskkii ppaakkeettii
Ako pretvaranje datoteka nije dovoljno, mo¾ete isprobati jedan od
(besplatnih!) paketa sliènih Microsoft Officeu.
Paket StarOffice je besplatan za osobnu uporabu. Velik je, pomalo
spor, ali ipak vrlo dobar: nudi mnogo moguænosti koje Microsoft Office
nema. Takoðer mo¾e èitati Word i Excel datoteke, iako pretvaranje nije
uvijek savr¹eno. WWW stranice: <http://www.stardivision.com>.
Jo¹ jedan dobar paket je Corel WordPerfect, èije je besplatno izdanje
dostupno na WWW-u. Trebam li jo¹ ¹to reæi? Skinite ga:
<http://www.corel.com>.
1133.. KKrraajj,, zzaa ssaaddaa
Èestitam! Naèeli ste malo Unixa i spremni ste poèeti raditi. Nemojte
zaboraviti da je va¹e znanje sustava jo¹ uvijek ogranièeno i da je
potrebno jo¹ prakse s Linuxom za udoban rad. Ali ako je sve ¹to ste
htjeli dobiti hrpu aplikaciju i poèeti raditi s njima, ovo je dosta.
Siguran sam da æete u¾ivati u Linuxu i nastaviti uèiti vi¹e o njemu --
svi to rade. Kladio bih se da se nikad neæete vratiti DOSWinu! Nadam
se da sam bio razumljiv i dobro uslu¾io svoja 3 ili 4 èitatelja.
1133..11.. AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa
Ako nije drukèije izra¾eno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente mo¾e se reproducirati i
distribuirati u cjelosti ili djelomièno, na mediju fizièkom ili
elektronièkom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
distribucija dopu¹tena je i ohrabrena; meðutim, autor bi o takvom
distribuiranju ¾elio biti obavije¹ten.
Svi prijevodi, izvedeni ili sa¾eti radovi koji ukljuèuju Linux KAKO
dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranièenja na njegovu
distribuciju. Iznimke ovim pravilima moguæe su pod odreðenim
uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.
Ukratko, ¾elimo ohrabriti ¹irenje ovih informacija kroz ¹to je vi¹e
moguæe kanala. Meðutim, ¾elimo zadr¾ati autorska prava na KAKO
dokumente i htjeli bi biti obavije¹teni o bilo kakvim namjerama
redistribuiranja KAKO-a.
Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
na linux-howto@sunsite.unc.edu.
1133..22.. AAuuttoorr
_S _D_O_S_/_W_i_n_d_o_w_s_a _n_a _L_i_n_u_x je napisao Guido Gonzato,
OBRI©I_MEguido@ibogeo.df.unibo.it. (Obri¹ite ``OBRI©I_ME''.) Puno
hvala Mattu Welshu, autoru _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d,
Ianu Jacksonu, autoru _L_i_n_u_x _è_e_s_t_o _p_o_s_t_a_v_l_j_a_n_a _p_i_t_a_n_j_a _u_z _o_d_g_o_v_o_r_e,
Giuseppeu Zanettiju, autoru _L_i_n_u_x, svima koji su mi poslali
prijedloge, te posebno Linusu Torvaldsu i GNU-u koji su nam dali
Linux.
Ovaj dokument je ``kakav je''. Ulo¾eno puno truda da bude ¹to toèniji,
ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem
sluèaju autor nije odgovoran za bilo kakve ¹tete proiza¹le iz
kori¹tenja ovog djela.
Primjedbe su dobrodo¹le. Slobodno mi se obratite zahtjevima,
prijedlozima, flejmovima, itd.
U¾ivajte u Linuxu i ¾ivotu,
Guido =8-)
1144.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd
Najnovija verzija ovog prijevoda mo¾e se naæi na
<http://dokumentacija.linux.hr/DOS-Win-na-Linux-KAKO.html>. Odr¾ava
ga Matej Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i
prijedlozi dobrodo¹li.
distrib
>
Mandriva
>
9.1
>
ppc
>
media
>
contrib
>
by-pkgid
>
d5f37e03ad6153863100503a2ef68dbf
>
files
>
3
