Konfiguriranje KAKO
Guido Gonzato, guido@ibogeo.df.unibo.it
verzija 1.2.6, 19. sijeènja 1999.
Ovaj se KAKO trudi uèiniti pode¹avanje va¹e nove Linux kante br¾im i
lak¹im. Tu æete naæi nekoliko konfiguracija najuobièajenih aplikacija
tako da raditi poènete uz udoban sustav.
______________________________________________________________________
Sadr¾aj
1. Uvod
1.1 Èemu ovaj KAKO
1.2 ©to æemo konfigurirati
2. Opæe sreðivanje sustava
2.1 Tipkovnica
2.2 Kernel
2.3 Ru¹enje sendmaila
2.4 Brzina tvrdog diska
2.5 Zip Drive na paralelnom portu
2.6 Drajveri za ureðaje
2.7 Poruke pri logiranju
2.8 Ime raèunala
2.9 Mi¹
2.10 Toèke montiranja
2.11 lilo(8) i LOADLIN.EXE
2.11.1 Savjet o sigurnosti
2.12 Mail sposobnosti
2.13 Konfiguriranje pisaèa
2.14 SVGATextMode
3. Konfiguracija programa
3.1 bash(1)
3.2 ls(1)
3.3 less(1)
3.4 emacs(1)
3.5 joe(1)
3.6 jed(1)
3.7 efax(1)
3.8 TeX i prijatelji
3.9 Izbjegnite PPProbleme!
3.9.1 Brzi uvod u eznet
3.10 POP klijent
3.11 X Window System (XFree86)
3.11.1 Namje¹tanje X servera
3.11.2 Numerièka tipkovnica
3.11.3 Grafièki login koristeæi xdm
3.11.4 Window manager
3.12 Korisnièke konfiguracije
3.13 Nadograðivanje
4. Konfiguracijski programi
5. Kraj
5.1 Autorska prava
5.2 Komentari
5.3 Odricanje
6. Hrvatski prijevod
______________________________________________________________________
11.. UUvvoodd
11..11.. ÈÈeemmuu oovvaajj KKAAKKOO
Instalirao sam Linux na mnogim raèunalima i zamijetio da su dana¹nje
distribucije sjajne, ali im na¾alost nedostaju neke osnovne
konfiguracije. Veæina æe aplikacija raditi i bez njih, no neke neæe.
A u c.ol.setup se stalno pojavljuju jedna te ista pitanja.
Kako bi to ispravio i kako bi olak¹ao nove instalacije, napisao sam
uèini-to-a-onda-to popis koji sam poslije pro¹irio u ovaj KAKO. Ovdje
æete naæi gomilu primjera konfiguracija za najèe¹æe kori¹tene
aplikacije, programe i usluge, koje bi vam trebale u¹tediti podosta
vremena i posla.
Nekoliko primjera u ovom KAKO-u na neki naèin zavise o distribuciji.
Imam pristup samo Red Hat, Caldera OpenLinux i S.u.S.E. strojevima, pa
me nemojte shvaæati preozbiljno ako imate Slackware, Debian ili neku
drugu distribuciju. U svakom sluèaju, èitanje dokumentacije i KAKO-a
uvijek se isplati, pa vam savjetujem da to svakako èinite. Moja
referentna distribucija je Red Hat; kako bih izbjegao ponavljanje,
``AT2YD'' znaèi ``prilagodite ovo svojoj distribuciji''.
Zakljuèna napomena: nadam se da æe ovaj KAKO ¹to prije zastarjeti.
Trenutni trend u Linux distribucijama je pru¾iti konfiguracijske
alate, a ne da administratora ostave samog u hrpi dokumentacije.
Dakle, kad god je moguæe, uputit æu vas na pravi alat.
Najnovija verzija ovog dokumenta, kao i neki prijevodi, je dostupna na
<http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO>.
11..22.. ©©ttoo ææeemmoo kkoonnffiigguurriirraattii
Za PC postoji beskonaèno hardverskih konfiguracija, ali, po mom
iskustvu, jedna je prilièno èesta: raèunalo s velikim diskom
podijeljenim na 3 particije (jedna za DOS/Windows, jedna za Linux i
jedna za swap), zvuènom karticom, modemom, CD-ROM pogonom, pisaèem i
mi¹em. I Zip Drive za paralelni port je vrlo èest.
To je hardver za kojeg pretpostavljam da æete ga konfigurirati, ali
ove je upute lako prilagoditi i drugim konfiguracijama. Podrazumijevam
da ste root dok editirate/sreðujete/hakirate.
A sada, momci, zasuèimo rukave.
22.. OOppææee ssrreeððiivvaannjjee ssuussttaavvaa
22..11.. TTiippkkoovvnniiccaa
Najprije, kako konfigurirati tipkovnicu. Ako ste ovaj korak preskoèili
kod instalacije ili ste promijenili tipkovnicu, morate:
· odabrati odgovarajuæu mapu iz /usr/lib/kbd/keytables. Na primjer,
slovene.map je slovenska tipkovnica;
· editirati datoteku /etc/sysconfig/keyboard tako da izgleda ovako:
KEYTABLE="/usr/lib/kbd/keytables/slovene.map"
· za postavljanje brzine ponavljanja i vrijeme èekanja dodajte ovaj
red /etc/rc.d/rc.sysinit (Red Hat) odnosno /etc/rc.d/rc.boot
(Caldera) odnosno /etc/rc.d/boot (S.u.S.E.):
/sbin/kbdrate -s -r 16 -d 500 # ili ¹to god vam se sviða
Za uèitavanje keytablea pokrenite /etc/rc.d/init.d/keytable start
(AT2YD). O drugim posebnim tipkama se govori u narednim poglavljima.
Ako ¾elite da se NumLock automatski ukljuèuje, dodajte ove redove u
/etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):
for tty in /dev/tty[1-9]*; do
setleds -D +num < $tty
done
22..22.. KKeerrnneell
Po mom mi¹ljenju, sljedeæa stvar koju trebate napraviti je izgraditi
kernel koji najbolje odgovara va¹em sustavu. To je vrlo jednostavno,
no, ako imate problema, pogledajte README u direktoriju /usr/src/linux
ili _K_e_r_n_e_l _H_O_W_T_O. Trikovi:
· Pa¾ljivo razmislite o svojim potrebama. Odabiranje kernel
konfiguracije, primjenjivanje zakrpi i kompajliranje jednom za
svagda puno je djelotvornije nego ponovno konfiguriranje i
kompajliranje svakog mjeseca; to posebno vrijedi ako je va¹a kanta
poslu¾itelj. Nemojte zaboraviti ukljuèiti podr¹ku za sav hardver
koji æete mo¾da dodati u buduænosti (dakle, SCSI, Zip, mre¾ne
kartice, itd.).
· Ako imate Cyrix CPU kojeg kernel ne prepoznaje pravilno kao takvog,
primjenite odgovarajuæe zakrpe za pobolj¹anje njegovih performansi.
Informacije na <http://www.linuxhq.com/patch/20-p0591.html>.
· Korisnici prijenosnika æe ¾eljeti popraviti èitljivost svog LCD
zaslona. Prije sam predlagao primjenu kernel zakrpe, ali
SVGATextMode (pogledajte poglavlje ``SVGATextMode'') je vjerojatno
najbolje rje¹enje. Ipak, Big Cursor kernel zakrpa se nalazi na
<http://www.linuxhq.com/patch/20-p0239.html>.
· Opet za korisnike prijenosnika: ako kanite koristiti PCMCIA faks
modem nneemmoojjttee kompajlirati serijsku podr¹ku kao modul; ukljuèite je
u kernel jer inaèe va¹ PCMCIA modem neæe raditi.
· Ako koristite PCMCIA kartice, nemojte zaboraviti kompajlirati i te
module; takoðer, nemojte zaboraviti editirati
/etc/pcmcia/network.opts ako imate PCMCIA mre¾nu karticu.
· Ako dobijate one dosadne poruke od modprobea da ne mo¾e pronaæi
neke module, to znaèi da treba srediti /etc/conf.modules.
Primjerice, ako ne koristite module ipx i appletalk, dodajte ove
retke:
alias net-pf-4 off
alias net-pf-5 off
· Da u¹tedite vrijeme pri sljedeæem konfiguriranju i kompajliranju
kernela, snimite konfiguraciju u datoteku i èuvajte ju na sigurnom
mjestu. Pazite: ako nadogradite kernel, ta konfiguracijska datoteka
æe vjerojatno biti beskorisna jer ne sadr¾i opcije novog kernela.
22..33.. RRuu¹¹eennjjee sseennddmmaaiillaa
Na nekim sustavima sendmail tokom dizanja zaustavi stroj na nekoliko
minuta. Postoje dva sluèaja: 1. stroj nije izravno povezan na
Internet, 2. stroj je spojen i ima stalnu IP adresu.
Brzo rje¹enje za prvi sluèaj: neka /etc/hosts sadr¾i ovakav red:
127.0.0.1 localhost
Drugi sluèaj: zastoj uzrokuje /etc/hosts koji sadr¾i red slièan ovom:
127.0.0.1 localhost ime_va¹eg_raèunala
kojeg æete podijeliti ovako:
127.0.0.1 localhost
w.x.y.z ime_va¹eg_raèunala
Pogledajte i dio ``Ime raèunala''.
22..44.. BBrrzziinnaa ttvvrrddoogg ddiisskkaa
Brzina va¹eg (E)IDE tvrdog diska znaèajno se mo¾e pobolj¹ati ppaa¾¾lljjiivviimm
kori¹tenjem hdparm(8). Ako ga u va¹oj distribuciji nema, naæi æete ga
na <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/hardware/>; tra¾ite
datoteku hdparm-X.X.tar.gz.
Po¹to mnogi detalji ovise o va¹em tvrdom disku i HD kontroleru, ne
mogu vam dati opæenit recept. Buduæi da riskirate pr¾enje vlastitog
datoteènog sustava, ppaa¾¾lljjiivvoo pprrooèèiittaajjttee mmaann ssttrraanniiccuu prije kori¹tenja
nekih opcija. U najjednostavnijem obliku, dodajte ovaj red datoteci
/etc/rc.d/rc.sysinit:
/sbin/hdparm -c1 /dev/hda # koristimo prvi IDE pogon
koji dodaje 32-bitnu I/O podr¹ku EIDE-u. A ¹to se tièe opcije `-m',
evo ¹to mi je poslao Mark Lord, autor hdparma:
(...) ako va¹ sustav koristi komponente iz pro¹lih nekoliko
godina [prije 1997.], sve æe biti u redu. Ako su starije od
toga, mmoo¾¾ddaa bude problema (manje vjerojatno). Èipovi s puno
gre¹aka su CMD0646 i RZ1000, èèeessttoo kori¹teni na 486 i
(ranim) 586 ploèama prije 2-3 godine.
22..55.. ZZiipp DDrriivvee nnaa ppaarraalleellnnoomm ppoorrttuu
Za verziju Zip Drivea na paralelnom portu mo¾ete koristiti standardni
drajver koji dolazi s novijim (2.x.x) kernelima. Za vrijeme
konfiguracije kernela, provjerite da li je SCSI podr¹ka i SCSI disk
podr¹ka ukljuèena. Zapamtite, izmeðu pisaèa i Zip Drivea na istom
portu mo¾e biti konflikata, pa æete ¾eljeti koristiti kernel module.
Zip diskete se prodaju preformatirane na particiju /dev/sda4. Da Zip
proradi, samo trebate zadati
# chmod 666 /dev/sda4 # svatko mo¾e pristupiti Zip Driveu
# insmod ppa
i Zip mo¾ete montirati kao i obièno (bolje zadnji red dodajte datoteci
/etc/rc.d/rc.sysinit). Zipu mo¾ete pristupiti i preko mtoolsa ako ovaj
red dodate u /etc/mtools.conf:
drive z: file="/dev/sda4" exclusive
Postoji i bolji ppa drajver od standardnog: pogledajte
<http://www.torque.net/~campbell>.
22..66.. DDrraajjvveerrii zzaa uurreeððaajjee
Ureðaji u /dev (ili, jo¹ bolje, simbolièke veze do stvarnih ureðaja)
vam mogu nedostajati. Provjerite kojim ureðajima odgovara va¹ mi¹,
modem i CD-ROM pogon, a onda uèinite ovo:
~# cd /dev
/dev# ln -s ttyS0 mouse
/dev# ln -s ttyS1 modem
/dev# ln -s hdb cdrom
Savjet: na nekim prijenosnicima ureðaj mi¹a je /dev/psaux: pazite na
to kod konfiguriranja X11.
Ako ¾elite, pokrenite chmod 666 na ureðajima kao ¹to je /dev/cdrom,
/dev/modem, itd. kako bi postali potpuno dostupno svakom korisniku.
Ali bit æe sigurnosnih problema! Alternativno, stvorite grupu
``cdrom'', odredite root.cdrom za vlasnika /dev/cdrom i zatim
korisnike dodavajte toj grupi. Slièan postupak vrijedi i za ostale
ureðaje.
22..77.. PPoorruukkee pprrii llooggiirraannjjuu
Ako ¾elite promijeniti poruke pri logiranju, provjerite da li
/etc/rc.d/rc.local prepisuje /etc/issue i /etc/motd. (Red Hatov to
èini.) Ako to èini, pokrenite editor i na posao.
22..88.. IImmee rraaèèuunnaallaa
Zadati naredbu hostname novo_ime_raèunala mo¾da neæe biti dovoljno.
Kako biste izbjegli famozni sendmail zastoj, slijedite ove korake
(vrijede samo za samostalan stroj):
· Editirajte /etc/sysconfig/network i promijenite tamo¹nji hhoossttnnaammee
(dakle, novo_ime.domena).
· Isto tako editirajte /etc/HOSTNAME.
· Dodajte svoju IP adresu i novo ime u /etc/hosts:
10.56.142.1 novo_ime.domena
22..99.. MMii¹¹
Usluge gpma su korisne za cut & paste operacije u tekstualnom modu i
kori¹tenje mi¹a u nekim aplikacijama. Na Red Hatu, provjerite imate li
datoteku /etc/sysconfig/mouse i pi¹e li u njoj:
MOUSETYPE="Microsoft"
XEMU3=yes
Takoðer morate imati datoteku /etc/rc.d/init.d/gpm, u koju æete
dodavati dodatne parametre. Moja izgleda ovako:
...
daemon gpm -t $MOUSETYPE -d 2 -a 5 -B 132 # mi¹ s dvije tipke
...
Naravno, pobrinite se da ova konfiguracija odgovara va¹oj vrsti mi¹a.
Na veæini prijenosnika $MOUSETYPE je ``PS/2''.
Na Calderi samo dodajte ovaj red u /etc/rc.d/rc.boot:
/usr/bin/gpm
Na S.u.S.E.-u, opcije za gpm idu u /etc/rc.config; na Debianu æete
editirati /etc/gpm.conf.
Ako ¾elite imati izbornike u konzoli na pritisak Ctrl i tipke mi¹a,
konfigurirajte gpm-root. Prilagodite dani izbornik u /etc/gpm-
root.conf i pokrenite gpm-root iz /etc/rc.d/rc.local (AT2YD).
22..1100.. TTooèèkkee mmoonnttiirraannjjaa
Zgodno je imate toèke montiranja za diskete, druge ureðaje i NFS-om
izvezene direktorije. Na primjer, mo¾ete napraviti sljedeæe:
~# cd /mnt
/mnt# mkdir floppy; mkdir cdrom; mkdir win; mkdir zip ; mkdir poslu¾itelj
Ovime æete napraviti toèke montiranja za DOS/Win diskete, ext2
diskete, CD-ROM, Windows particiju, Zip na paralelnom portu i NFS
direktorij.
Sada editirajte datoteku /etc/fstab i dodajte joj ovo:
/dev/fd0 /mnt/floppy vfat user,noauto 0 1
/dev/cdrom /mnt/cdrom iso9660 ro,user,noauto 0 1
/dev/sda4 /mnt/zip vfat user,noauto,exec 0 1
/dev/hda1 /mnt/win vfat user,noauto 0 1
poslu¾itelj:/export /mnt/poslu¾itelj nfs defaults
Oèito, u prvom polju morate napisati odgovarajuæi ureðaj. Noviji
kerneli imaju ugraðen pristup FAT32 particijama; za starije postoji
zakrpa kernela na
<http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html>. man mount za
vi¹e informacija.
Toplo vam preporuèam da instalirate mtools za pristupanje DOS/Windows
disketama!
22..1111.. lliilloo((88)) ii LLOOAADDLLIINN..EEXXEE
Mnogi korisnici koriste i Linux i DOS/Windows na istom raèunalu, pa
pri dizanju ¾ele odabrati OS; to bi trebalo srediti kod instalacije,
ali ako niste, uèinite sljedeæe. Pretpostavimo da je /dev/hda1
DOS/Windows, a /dev/hda2 Linux particija.
# fdisk
Using /dev/hda as default device!
Command (m for help): a
Partition number (1-4): 2
Command (m for help): w
#
Tako ste aktivirali Linux particiju. Sada napi¹ite jednostavan
/etc/lilo.conf:
boot = /dev/hda2
compact
delay = 50
# message = /boot/poruka.txt # napi¹ite vlastitu ako ¾elite
root = current
image = /boot/vmlinuz # Linux se di¾e podrazumijevano jer je prvi naveden
label = Linux
read-only
other = /dev/hda1
table = /dev/hda
label = DOS
Sad pokrenite /sbin/lilo i to je to. lilo je najbitniji dio va¹e
instalacije, pa je vrlo po¾eljno da proèitate njegovu dokumentaciju.
Za uèitavanje Linuxa iz DOS/Windowsa bez resetiranja, stavite
LOADLIN.EXE u direktorij (na DOS particiji!) koji je u DOS-ovom PATH-
u; zatim kopirajte svoj kernel u, recimo, C:\TEMP\VMLINUZ. Ova æe
jednostavna .BAT datoteka uèitati Linux:
rem linux.bat
smartdrv /C
loadlin c:\temp\vmlinuz root=/dev/hda2 ro
Ako koristite Windows 9x, namjestite ``Properties'' ovog .BAT-a tako
da se pokreæe u MS-DOS modu.
22..1111..11.. SSaavvjjeett oo ssiigguurrnnoossttii
Backup MBR-a prije instalacije Linuxa je siguran potez. Koristite
RESTORRB (iz paketa FIPS) prije instalacije, ili dignite Linux s
rescue diskete i zadajte ovu naredbu:
# dd if=/dev/hda of=MBR bs=512 count=1
Zatim barem dvaput kopirajte datoteku MBR na diskete. Ako do
katastrofe doðe, mo¾ete vratiti svoj stari MBR naredbom:
# dd if=/mnt/MBR of=/dev/hda bs=446 count=1
ako je disketa s datotekom MBR montirana na /mnt. Mo¾ete i koristiti
DOS sistemsku disketu i pokrenuti FDISK /mbr.
22..1122.. MMaaiill ssppoossoobbnnoossttii
®eljet æete moæi èitati e-mail poruke koje su pisane HTML-om ili
sadr¾e egzotiène formate datoteka. Provjerite imate li dvije datoteke:
/etc/mime.types i /etc/mailcap. Prva navodi vrste datoteka i njihove
nastavke, kao na primjer:
application/postscript ps eps
image/jpeg jpe jpeg jpg
text/html html
Druga govori mail klijentu kako prikazati tu vrstu datoteke.
Mo¾da æete primati poruke od ljudi koji koriste Microsoft Outlook,
èije poruke su vi¹edjelom MIME formatu. Ova dva reda, dodana u
/etc/mailcap, bi vam trebala omoguæiti èitanje takvih poruka:
text/plain; less %s; needsterminal
text/html; lynx -force_html %s; needsterminal
22..1133.. KKoonnffiigguurriirraannjjee ppiissaaèèaa
Sve distribucije za koje znam imaju konfiguracijski alat za
pode¹avanje pisaèa (printtool, yast, odnosno magicfilter); ako ga
nemate, evo osnova ruènog konfiguriranja.
Pretpostavimo da imate ne-PostScript (i ne ``Windows-only''!) pisaè
kojeg ¾elite koristiti za ispis èistog teksta (na primjer, C programa)
i PostScript datoteka kroz Ghostscript, koji je veæ instaliran.
Namje¹tanje pisaèa se sastoji od nekoliko koraka:
· Saznajte na kojem je paralelnom portu va¹ pisaè: isprobajte
# echo "zdravo, svijete" > /dev/lp0
# echo "zdravo, svijete" > /dev/lp1
i zapi¹ite koji radi.
· Napravite dva spool direktorija:
# cd /var/spool/lpd
# mkdir èisto ; mkdir postscript
· Ako pisaè poka¾e "efekt stepenica" (veæina inkjetova hoæe), treba
vam filter. Probajte ispisati dva reda pomoæu
# echo "prvi red" > /dev/lp1 ; echo "drugi red" > /dev/lp1
Ako rezultat izgleda ovako:
prvi red
drugi red
onda snimite ovu skriptu kao /var/spool/lpd/èisto/filter:
#!/bin/sh
# Ovaj filter sreðuje "efekt stepenica"
awk '{print $0, "\r"}'
i uèinite ju izvr¹nom pomoæu chmod 755 /var/spool/lpd/èisto/filter.
· Napravite filter za PostScript emulaciju. Snimite ovaj filter kao
/var/spool/lpd/postscript/filter:
#!/bin/sh
UREÐAJ=djet500
REZOLUCIJA=300x300
VELIÈINA=a4
SLATIEOF=
nenscript -TUS -ZB -p- |
if [ "$DEVICE" = "PostScript" ]; then
cat -
else
gs -q -sDEVICE=$UREÐAJ -r$REZOLUCIJA -sPAPERSIZE=$VELIÈINA -dNOPAUSE -dSAFER -sOutputFile=- -
fi
if [ "$SLATIEOF" != "" ]; then
printf "\004"
fi
(Ovo je primjer za HP DeskJet. Prepravite ga tako da odgovara va¹em
pisaèu).
· Konaèno, dodajte ovo u /etc/printcap:
# /etc/printcap
lp|ps|PS|PostScript|djps::sd=/var/spool/lpd/postscript::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/postscript/filter::sh:
èisto::sd=/var/spool/lpd/èisto::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/èisto/filter::sh:
Za slo¾enije ili egzotiènije konfiguracije _P_r_i_n_t_i_n_g _H_O_W_T_O èeka na vas.
Ako ste koristili printtool, budite svjesni da æe GSDEVICE koji je
printtool izabrao raditi, ali neæe nu¾no biti najpogodniji za va¹
pisaè. Mo¾ete se malo igrati s datotekom postscript.cfg; na primjer,
ja sam promijenio GSDEVICE iz cdj500 u djet500 i sada je ispis puno
br¾i.
22..1144.. SSVVGGAATTeexxttMMooddee
Ovaj alat, dostupan na <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/sources/sbin>,
se mo¾e koristiti za mijenjanje rezolucije zaslona, fonta i oblika
kursora na konzoli. Korisnici èiji jezik sadr¾i nagla¹ene znakove æe
ih moæi koristiti u aplikacijama za konzolu, a korisnici prijenosnika
mogu promijeniti oblik kursora tako da bude vidljiviji.
Editirajte /etc/TextConfig ili /etc/TextMode, poèev¹i na
podrazumijevanoj VGA definiciji. Hrvati bi trebali biti sretni s
ovakvom ``LoadFont'' sekcijom:
Option "LoadFont"
FontProg "/usr/bin/setfont"
FontPath "/usr/lib/kbd/consolefonts"
FontSelect "lat2u-16.psf" 8x16 9x16 8x15 9x15
FontSelect "lat2u-14.psf" 8x14 9x14 8x13 9x13
FontSelect "lat2u-12.psf" 8x12 9x12 8x11 9x11
FontSelect "lat2u-08.psf" 8x8 9x8 8x7 9x7
Nakon ¹to zavr¹ite, isprobajte svoju konfiguraciju naredbom sliènom
ovoj:
~# SVGATextMode "80x34x9"
Ako sve radi kako treba, izbri¹ite upozorenja iz /etc/TextMode i
stavite ovaj red u /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):
# SVGATextMode
/usr/sbin/SVGATextMode "80x34x9"
Primjetite da blok-kursor radi samo na nekim modovima; na jednom od
mojih strojeva, "80x32x9".
33.. KKoonnffiigguurraacciijjaa pprrooggrraammaa
Ovo su datoteke koje æemo sreðivati: /etc/profile, /etc/bashrc,
.bashrc, .bash_profile, .bash_logout, .inputrc, .less, .lessrc,
.xinitrc, .fvwmrc, .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xmodmap.num, .Xdefaults,
.jedrc, .abbrevs.sl, .joerc, .emacs. Nemojte dodavati korisnike dok
ne zavr¹ite s konfiguracijom sustava; te æete datoteke staviti u
/etc/skel.
33..11.. bbaasshh((11))
Mo¾da najva¾niji program nakon kernela. Ovo su glavne datoteke za
prilagoðavanje pona¹anja basha:
· /etc/bashrc sadr¾i aliase i funkcije za cijeli sustav;
· /etc/profile sadr¾i okru¾je i programe koje treba pokrenuti za
cijeli sustav;
· $HOME/.bashrc sadr¾i korisnièke aliase i funkcije;
· $HOME/.bash_profile sadr¾i korisnièko okru¾je i programe koje treba
pokrenuti;
· $HOME/.inputrc sadr¾i znaèenja tipki i druge stvari.
Ispod su prikazani primjeri ovih datoteka. Najprije, najva¾nija:
/etc/profile. Koristi se za konfiguriranje mnogih moguænosti va¹e
Linux kante, kao ¹to æete vidjeti u sljedeæim poglavljima. Pazite na
obratne navodnike!
# /etc/profile
# Okru¾je i programi koje treba pokrenuti za cijeli sustav
# Funkcije i aliasi idu u /etc/bashrc
# Ova datoteka se brine se o sljedeæim opcijama i programima:
#
# o PATH
# o promptovi
# o nekoliko varijabli okru¾ja
# o ls u boji
# o less
# o rxvt
#
# Korisnici mogu poni¹titi ove opcije i/ili dodati druge u svojem
# $HOME/.bash_profile
# postavljamo pristojan PATH (ukljuèujuæi KDE)
PATH="$PATH:/usr/X11R6/bin:/opt/kde/bin:$HOME/bin:."
# Obavje¹tavamo korisnika: login ili ne-login ljuska. Ako je login, prompt
# je obojan u plavo; inaèe je grimizno-ljubièast. Prompt root-a je crven.
# Za obja¹njenje escape kodova pogledajte Colour-ls mini-HOWTO.
KORISNIK=`whoami`
if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
BOJA=44 # plava
else
BOJA=45 # grimizno-ljubièasta
fi
if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
BOJA=41 # crvena
PATH="$PATH:/usr/local/bin"
fi
ESC="\033"
STIL=';1m' # podebljano; izaberite koji stil æete koristiti
# STIL='m' # obièno
PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
PS2="> "
# molim, bez izbacivanja corea
ulimit -c 0
# postavljamo umask
if [ `id -gn` = `id -un` -a `id -u` -gt 14 ]; then
umask 002
else
umask 022
fi
# nekoliko varijabli
USER=`id -un`
LOGNAME=$USER
MAIL="/var/spool/mail/$USER"
NNTPSERVER=news.carnet.hr # ovdje stavite svoj
VISUAL=jed
EDITOR=jed
HOSTNAME=`/bin/hostname`
HISTSIZE=1000
HISTFILESIZE=1000
export PATH PS1 PS2 USER LOGNAME MAIL NNTPSERVER
export VISUAL EDITOR HOSTNAME HISTSIZE HISTFILESIZE
# ukljuèujemo ls u boji
eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b`
export LS_OPTIONS='-s -F -T 0 --color=yes'
# pode¹avamo less
LESS='-M-Q'
LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"
LESSOPEN="| lesspipe.sh %s"
LESSCHARDEF=8bcccbcc13b.4b95.33b. # pokazuj boje u ls -l | less
export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARDEF
# sredi tipku backspace u rxvtu
if [ "$COLORTERM" != "" ] ; then
stty erase ^H # alternativa: ^H
fi
for i in /etc/profile.d/*.sh ; do
if [ -x $i ]; then
. $i
fi
done
# zovemo fortune, ako je dostupan
if [ -x /usr/games/fortune ] ; then
echo ; /usr/games/fortune ; echo
fi
Evo primjera /etc/bashrc:
# /etc/bashrc
# Funkcije i aliasi za cijeli sustav
# Okru¾je ide u /etc/profile
# Iz nekog nepoznatog razloga, bash odbija naslijediti PS1
# u nekim okolnostima koje ne mogu shvatiti. Stavljanjem
# PS1 ovdje osiguravamo njegovo uèitavanje svaki put.
KORISNIK=`whoami`
if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
BOJA=44 # plava
else
BOJA=45 # grimizno-ljubièasta
fi
if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
BOJA=41 # crvena
fi
ESC="\033"
STIL=';1m' # podebljano
# STIL='m' # obièno
export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
export PS2="> "
export CDPATH="$CDPATH:~"
alias which="type -path"
alias ls="ls $LS_OPTIONS"
Ovo je primjer .bashrc:
# $HOME/.bashrc
# izvodimo globalne definicije
if [ -f /etc/bashrc ]; then
. /etc/bashrc
fi
# ovo je potrebno za obavijest korisniku da nisu u login ljusci
if [ "$DOBIJ_PS1" = "" ] ; then
BOJA=45; ESC="\033"; STIL=';1m'; # STIL='m'
KORISNIK=`whoami`
export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
fi
# aliasi
alias cp='cp -i'
alias l=less
alias lyx='lyx -width 900 -height 700'
alias mv='mv -i'
alias rm='rm -i'
alias x=startx
# Par korisnih funkcija
inst() # Instalira .tar.gz arhivu u trenutni direktorij.
{ tar -zxvf $1 }
cz() # Prikazuje sadr¾aj .zip arhive.
{ unzip -l $* }
ctgz() # Prikazuje sadr¾aj .tar.gz arhive.
{
for datoteka in $* ; do
tar -ztf ${datoteka}
done
}
tgz() # Stvara .tgz arhivu kao zip.
{
ime=$1 ; tar -cvf $1 ; shift
tar -rf ${ime} $*
gzip -S .tgz ${ime}
}
Evo primjera .bash_profile:
# $HOME/.bash_profile
# Korisnièko okru¾je i programi koje koje treba pokrenuti
# Ova datoteka sadr¾i opcije korisnika koje imaju prednost nad onima iz
# /etc/profile
# Uzmi korisnikove aliase i fukncije
if [ -f ~/.bashrc ]; then
DOBIJ_PS1="NO" # ne mijenjamo boju prompta
. ~/.bashrc
fi
# postavljamo par "normalnih" direktorija
export CDPATH="$CDPATH:$HOME:$HOME/tekst:$HOME/tekst/geologija"
Ovo je primjer .inputrc:
# $HOME/.inputrc
# znaèenja tipki
"\e[1~": beginning-of-line # poèetak reda
"\e[3~": delete-char # brisanje znaka lijevo od kursora
"\e[4~": end-of-line # kraj reda
# (F1 .. F5) su "\e[[A" ... "\e[[E"
"\e[[A": "info \C-m"
set bell-style visible # molim, bez zvuka
set meta-flag On # omoguæava 8-bitni ulaz (nagla¹eni znakovi/hrvatska slova)
set convert-meta Off # ne skida 8-bitne znakove
set output-meta On # toèno prikazuje 8-bitne znakove
set horizontal-scroll-mode On # pomièe duge komandne linije
set show-all-if-ambiguous On # nakon ¹to je pritisnut <TAB>
Takoðer je potrebno uèiniti sljedeæe da tipke Backspace i Delete rade
u redu u xtermu i drugim X11 aplikacijama:
· Stavite ovo u svoj .xinitrc:
usermodmap=$HOME/.Xmodmap
xmodmap $usermodmap
· Nakon toga æe va¹ .Xmodmap sadr¾avati:
keycode 22 = BackSpace
keycode 107 = Delete
To sreðuje konzolu. Za xterm:
· Stavite ovo u svoj .Xdefaults:
xterm*VT100.Translations: #poni¹tavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
<Key>Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\
<Key>Home: string(0x1b) string("[1~")\n\
<Key>End: string(0x1b) string("[4~")\n\
Ctrl<Key>Prior: string(0x1b) string("[40~")\n\
Ctrl<Key>Next: string(0x1b) string("[41~")
nxterm*VT100.Translations: #poni¹tavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
<Key>Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\
<Key>Home: string(0x1b) string("[1~")\n\
<Key>End: string(0x1b) string("[4~")\n\
Ctrl<Key>Prior: string(0x1b) string("[40~")\n\
Ctrl<Key>Next: string(0x1b) string("[41~")
rxvt je malo slo¾eniji jer na njegovo pona¹anje utjeèu neke opcije za
vrijeme kompajliranja. Pogledajte gornji /etc/profile.
Vi¹e informacija u man stranicama za _b_a_s_h(1) i _r_e_a_d_l_i_n_e(3).
Ne oèekujte da svaka aplikacija radi kako treba! Na primjer, ako
pokrenete joe u xtermu, neke tipke neæe raditi; isto vrijedi i za
verzije rxvta starije od 2.4.5.
33..22.. llss((11))
ls mo¾e u ispisu sadr¾aja direktorija razlièite tipove datoteka
osvijetljavati razlièitim bojama. Da biste ukljuèili tu moguænost,
samo dodajte nekoliko redova datoteci /etc/profile kako je pokazano
gore. Meðutim, to neæe raditi u rxvtu starijem od verzije 2.21;
umjesto njega koristite neku verziju xterma. Izgleda da rxvt ima
gre¹ku koja ga sprijeèava u toènom nasljeðivanju okru¾ja pod odreðenim
okolnostima. rxvt 2.4.5 i noviji su u redu.
Calderin ls nema boja, ali ima ekvivalent color-ls. Dodajte ovo u
/etc/bashrc:
alias ls="color-ls $LS_OPCIJE"
33..33.. lleessss((11))
S ovim izvrsnim alatom mo¾ete pregledavati ne samo obiène tekstualne
datoteke, nego i one sa¾ete gzip-om, tar i zip arhive, man stranice i
¹to god imate. Njegova konfiguracija se sastoji od nekoliko koraka:
· Za kori¹tenje sa strelicama, stavite ovu obiènu ASCII datoteku
.lesskey u svoj home direktorij:
^[[A back-line
^[[B forw-line
^[[C right-scroll
^[[D left-scroll
^[OA back-line
^[OB forw-line
^[OC right-scroll
^[OD left-scroll
^[[6~ forw-scroll
^[[5~ back-scroll
^[[1~ goto-line
^[[4~ goto-end
^[[7~ goto-line
^[[8~ goto-end
A zatim pokrenite naredbu lesskey. (To su escape nizovi za VT100
terminale.) Tako æete dobiti binarnu datoteku .less koja sadr¾i
znaèenja tipki.
· Snimite ovu datoteku kao /usr/local/bin/lesspipe.sh:
#!/bin/sh
# Ovo je preprocesor za 'less'. Koristi se kada je ova varijabla okru¾ja
# postavljena: LESSOPEN="|lesspipe.sh %s"
lesspipe() {
case "$1" in
*.tar) tar tf $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo sadr¾aj .tar i .tgz
*.tgz|*.tar.gz|*.tar.Z|*.tar.z) tar ztf $1 2>/dev/null ;;
*.Z|*.z|*.gz) gzip -dc $1 2>/dev/null ;; # Toèno prikazujemo sa¾ete datoteke
*.zip) unzip -l $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo arhive
*.arj) unarj -l $1 2>/dev/null ;;
*.rpm) rpm -qpil $1 2>/dev/null ;;
*.cpio) cpio --list -F $1 2>/dev/null ;;
*.1|*.2|*.3|*.4|*.5|*.6|*.7|*.8|*.9|*.n|*.man) DATOTEKA=`file -L $1`
DATOTEKA=`echo $DATOTEKA | cut -d ' ' -f 2`
if [ "$DATOTEKA" = "troff" ]; then
groff -s -p -t -e -Tascii -mandoc $1
fi ;;
*) file $1 | grep text > /dev/null ;
if [ $? = 1 ] ; then # to nije tekst
strings $1
fi ;;
esac
}
lesspipe $1
Zatim ju uèinite izvr¹nom pomoæu chmod 755 lesspipe.sh.
· Stavite potrebne varijable u /etc/profile kako je pokazano gore.
33..44.. eemmaaccss((11))
Rijetko koristim emacs, pa vam mogu dati samo nekoliko savjeta. Neke
distribucije emacsa ne dolaze pode¹ene za boje i sintaktièko
osvjetljavanje. Stavite ovo u svoj .emacs:
(global-font-lock-mode t)
(setq font-lock-maximum-decoration t)
To radi samo u X11. ©tovi¹e, kako biste omoguæili nagla¹ene znakove,
dodat æete ovaj red:
(standard-display-european 1)
Ostavljam vama da pregledate cijelu dokumentaciju emacsa kako biste ga
prilagodili svojim potrebama -- mo¾da æe vam trebati mjeseci...
Dotfile Generator (poglavlje ``Konfiguracijski programi'') je dobra
pripomoæ u tome.
33..55.. jjooee((11))
Neke verzije joea ne rade s bojom u konzoli, kao ni s nekim posebnim
tipkama. Koliko znam, nitko nije na¹ao rje¹enje tim malim neprilikama.
Brzo i prljavo (i ru¾no) rje¹enje za problem boja:
$ export TERM=vt100
$ joe mojadatoteka
(editirajte svoju datoteku)
$ export TERM=linux
Konfigurirajte joe editiranjem .joerc, .jstarrc ili va¹e omiljene
emulacije; mo¾ete poèeti od sistemskih konfiguracijskih datoteka iz
/usr/lib/joe.
33..66.. jjeedd((11))
Ovo je moj omiljeni editor: radi ono ¹to mi treba, manji je i lak¹e ga
je konfigurirati od emacsa, a prilièno dobro emulira druge editore.
Mnogi korisnici s mog sveuèili¹ta koriste jed kao emulaciju EDT-a,
editora VMS sustava.
jedove konfiguracijske datoteke su .jedrc i /usr/lib/jed/lib/*; prvu
mo¾ete kopirati iz jed.rc u tom direktoriju.
· Kako biste natjerali jed da dobro koristi posebne tipke, napi¹ite
datoteku /usr/lib/jed/lib/defaults.sl èiji je jedini red:
() = evalMfile("linux");
· Ako xjed naizgled ne prepoznaje tipku DEL, dodajte ove redove u
svoj .jedrc:
#ifdef XWINDOWS
x_set_keysym (0xFFFF, 0, "\e[3~");
setkey (``delete_char_cmd'', "\e[3~");
#endif
· Editirajte /usr/lib/jed/lib/linux.sl i stavite Info_Directory =
"usr/info";/ i /bin/mail nakon /UCB_Mailer = "/bin/mail";;
· Kako bi jed emulirao EDT (ili neki drugi editor), samo editirajte
par redova u .jedrc. Ako ¾elite koristiti `+' na numerièkoj
tipkovnici za brisanje rijeèi umjesto jednog znaka, dodajte ovo u
.jedrc:
unsetkey("\eOl");
unsetkey("\eOP\eOl");
setkey("edt_wdel", "\eOl");
setkey("edt_uwdel", "\eOP\eOl");
nakon reda () = evalfile("edt") (ili slièno).
· Natjerati xjed da koristi numerièku tipkovnicu za emulaciju EDT-a
mo¾ete ubacivanjem sljedeæeg u .Xmodmap:
keycode 77 = KP_F1
keycode 112 = KP_F2
keycode 63 = KP_F3
keycode 82 = KP_F4
keycode 86 = KP_Separator
· Prilagoðavanje boja za xjed se obavlja dodavanjem redova poput ovog
u .Xdefaults:
xjed*Geometry: 80x32+150+50
xjed*font: 10x20
xjed*background: midnight blue
# I tako dalje...
· Moguænost kraæenja neprocjenjivo ¹tedi vrijeme. Snimite datoteku
poput ove kao $HOME/.abbrevs.sl:
create_abbrev_table ("Global", "0-9A-Za-z");
define_abbrev ("Global", "GG", "Guido Gonzato");
create_abbrev_table ("TeX", "\\A-Za-z0-9");
define_abbrev ("TeX", "\\beq", "\\begin{equation}");
define_abbrev ("TeX", "\\eeq", "\\end{equation}");
% I tako dalje...
i ukljuèite ju pomoæu ESC x abbrev_mode. Ako hoæete da se kraæenje
automatski ukljuèuje, dodajte ovakve naredbe u svoj .jedrc:
define text_mode_hook ()
{
set_abbrev_mode (1);
}
%
define fortran_hook ()
{
set_abbrev_mode (1);
use_abbrev_table ("Fortran");
}
% i tako dalje...
33..77.. eeffaaxx((11))
Ovo je vjerojatno najprikladniji paket za jednostavno slanje/primanje
fakseva. Morat æete prilagoditi skriptu /usr/bin/fax; lak posao, ali
nekoliko stvari uzrokuje glavobolje:
· DIALPREFIX: najvjerojatnije jednostavno stavljanje `T' ili `P' neæe
raditi u nekim zemljama (barem ne u Italiji). Umjesto toga stavite
`ATDT' ili `ATDP'.
· INIT i RESET: ovi stringovi sadr¾e inicijalizatore `-i' i `-k'
potrebne efaxu. Ako ¾elite dodati AT naredbu, dodajte ju
odgovarajuæem stringu izostavljajuæi `AT' i navodeæi `-i' ili `-k'
prije ostatka. Na primjer: kako biste INIT-u dodali `ATX3' naredbu,
dodajte `-iX3'.
33..88.. TTeeXX ii pprriijjaatteelljjii
Pretpostavit æu da imate teTeX distribuciju. Samo par stvari:
· Za prilagoðavanje uzorka prelamanja rijeèi va¹em jeziku, editirajte
datoteku /usr/lib/texmf/texmf/tex/generic/config/language.dat, a
zatim pokrenite:
# texconfig init ; texconfig hyphen
· Ako dodate LaTeX paket, nakon dodavanja datoteka u
/usr/lib/texmf/texmf/tex/latex pokrenite naredbu texhash da teTeX
prepozna novi paket.
· Za prilagoðavanje dvipsa editirajte
/usr/lib/texmf/texmf/config/config.ps. Budite svjesni da polja o
podrazumijevanoj rezoluciji utjeèu i na pona¹anje xdvia; ako
naiðete na neugodne poku¹aje stvaranja fontova svaki put kada ga
pokrenete, stavite red
XDvi*mfmode:
u .Xdefault. Trebalo bi pomoæi.
33..99.. IIzzbbjjeeggnniittee PPPPPPrroobblleemmee!!
Uzet æu zdravo za gotovo da va¹ kernel ima PPP i TCP/IP podr¹ku, da je
ukljuèen loopback i da je va¹ pppd paket ispravno instaliran i, ako
¾elite, suid-an na roota. Oèito, va¹ ISP mora podr¾avati PPP.
Sada PPP mo¾ete natjerati da radi na dva naèina: a) ruèna
konfiguracija i b) konfiguracijski program koji se automatski za to
brine. ©to god odabrali, neka vam ove informacije budu pri ruci:
· broj telefona va¹eg ISP-a;
· adrese DNS, mail i news poslu¾itelja va¹eg ISP-a;
· domena va¹eg ISP-a;
· va¹e korisnièko ime i lozinka.
Ruèna konfiguracija je muèan posao. Morate editirati datoteke i pisati
skripte; nema previ¹e posla, ali lako je pogrije¹iti i poèetnici se
èesto boje. Tu je _P_P_P _H_O_W_T_O. Mo¾ete koristiti i alate koji pitaju za
gornje informacije i obave sav posao umjesto vas.
Svakako æete bolje proæi ako zgrabite neki od ovih zgodnih alata:
· EzPPP je napisan u X11, a stranica mu je
<http://www.serv.net/~cameron/ezppp/index.html>. Vrlo lak za
uporabu, skoro intuitivan, ali od vas zahtijeva da napi¹ete skriptu
za spajanje.
· Za veze na konzoli dostupni su alati na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/serial/ppp/>.
Jedan od najboljih je pppsetup-X.X.tar.gz. Potrebne skripte.
· Trenutno najjednostavniji konfiguracijski alati su zasigurno wvdial
i eznet. Dajte im broj va¹eg ISP-a, svoje korisnièko ime, svoju
zaporku, i stvar radi. Njihove stranice su
<http://www.worldvisions.ca/wvdial> i
<http://www.hwaci.com/sw/eznet>. Meni je dra¾i ovaj drugi.
33..99..11.. BBrrzzii uuvvoodd uu eezznneett
Najprije stvorite ovakvu /etc/resolv.conf datoteku:
nameserver w.x.y.z
gdje æete ubaciti adresu DNS-a svog ISP-a. Kako biste napravili raèun
pomoæu ezneta, pokrenite sljedeæu naredbu:
~# eznet add service=VA©_ISP user=IME password=ZAPORKA phone=TELEFON
Zatim poku¹ajte dobiti svoj ISP pomoæu eznet up VA©_ISP. Ako modem
èeka na znak slobodnog biranja i neæe se spojiti, probajte naredbu:
~# eznet change VA©_ISP init0=atx3
Naredba za spu¹tanje slu¹alice je eznet down. To je to!
33..1100.. PPOOPP kklliijjeenntt
Za skidanje po¹te s POP poslu¾itelja koristite POP klijent poput
fetchpopa ili fetchmaila. Drugi je napredniji i vjerojatno jedina
moguænost ako se POP poslu¾itelj va¹eg ISP-a ne zna nositi s naredbom
LAST. Dostupni su na
<ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/mail/pop>.
Za konfiguriranje tih klijenata:
ffeettcchhppoopp
Kada ga prvi put pokrenete, pitat æe vas o nekim informacijama.
Odgovorite na pitanja i spremni ste za rad.
ffeettcchhmmaaiill
Prilagodite ovaj primjer .fetchmailrc-a:
# $HOME/.fetchmailrc
poll mojstroj.mojisp.com with protocol pop3;
user jura there with password _Luu%do is jura here
Jedan korisnik je javio da je dodavanje ``smtphost localhost''
drugom redu znatno pobolj¹alo performanse.
Dozvole ovoj datoteci morate postaviti naredbom chmod 600
.fetchmailrc jer æe inaèe fetchmail s pravom odbiti pokrenuti
se. Primjer je vrlo jednostavan i pretpostavlja da va¹ sendmail
radi; postoji beskonaèno mnogo moguænosti konfiguracije.
Pogledajte <http://www.ccil.org/~esr/fetchmail>.
33..1111.. XX WWiinnddooww SSyysstteemm ((XXFFrreeee8866))
33..1111..11.. NNaammjjee¹¹ttaannjjee XX sseerrvveerraa
Hajde, nije tako te¹ko kao prije... Sve veæe distribucije sadr¾e alat
za namje¹tanje X11 (npr. XConfigurator, sax, XF86Setup, ili barem
xf86config). Konfiguracija X-a je praktièki automatska u dana¹nje
vrijeme, ali neke grafièke kartice mogu odbiti raditi. Svaki put kada
iskusim probleme u namje¹tanju X-a na sustavu, vratim se jednostavnoj
metodi koja je uvijek radila:
· Pobrinite se da je obièni VGA server instaliran.
· Otiðite na <ftp://ftp.XFree86.org/pub/XFree86/current/binaries>,
uðite u odgovarajuæi Linux poddirektorij i skinite arhive
X_verzija_bin.tgz, X_verzija_set.tgz, i sve servere. Uz druge
programe, prva arhiva sadr¾i najnoviji SuperProbe.
· Otpakirajte X_verzija_bin.tgz u privremeni direktorij, uðite u
njega i pokrenite ./SuperProbe. Ako prepozna va¹u grafièku karticu,
vjerojatno æete je moæi namjestiti. Inaèe, nemate sreæe.
· Instalirajte servere i X_verzija_set.tgz iz /usr/X11R6/, a zatim
pokrenite XF86Setup.
To je kod mene uvijek radilo, ali kod vas ne mora. Molim vas zapamtite
da se X11 u veæini sluèajeva neæe konfigurirati jer su specifikacije
koje ste odabrali za svoj monitor preniske! Poènite s konzervativnim
postavkama, dakle 800x600 s 256 boja, a zatim ih di¾ite. UUppoozzoorreennjjee::
takvi postupci su opasni i mogli biste o¹tetiti svoj monitor!
33..1111..22.. NNuummeerriièèkkaa ttiippkkoovvnniiccaa
Veæ smo vidjeli kako namjestiti nekoliko posebnih tipki. Primjer
datoteke .Xmodmap radi dobro ako ¾elite koristiti xjed, ali
onemoguæava kori¹tenje numerièke tipkovnice. U tom sluèaju æe vam
trebati jo¹ jedna konfiguracijska datoteka, koju æemo nazvati
.Xmodmap.num:
! Definicije se mogu naæi u <X11/keysymdef.h>.
keycode 77 = Num_Lock
keycode 112 = KP_Divide
keycode 63 = KP_Multiply
keycode 82 = KP_Subtract
keycode 86 = KP_Add
keycode 79 = KP_7
keycode 80 = KP_8
keycode 81 = KP_9
keycode 83 = KP_4
keycode 84 = KP_5
keycode 85 = KP_6
keycode 87 = KP_1
keycode 88 = KP_2
keycode 89 = KP_3
keycode 90 = KP_0
keycode 91 = KP_Decimal
Pobrinite se da va¹ /etc/X11/XF86Config ne sadr¾i ova tri reda:
ServerNumLock
Xleds
XkbDisable
Ako ih sadr¾i, zakomentirajte ih. Kako biste ponovo ukljuèili
numerièku tipkovnicu, pokretat æete naredbu xmodmap .Xmodmap.num.
33..1111..33.. GGrraaffiièèkkii llooggiinn kkoorriisstteeææii xxddmm
Da bi vas pozdravljao grafièki login, editirajte datoteku
/etc/inittab, koja bi trebala sadr¾avati ovakav red:
x:5:respawn:/usr/bin/X11/xdm -nodaemon
gdje je 5 runlevel za X11 (S.u.S.E. koristi 4). Promijenite red koji
odreðuje podrazumijevani runlevel (obièno 2 ili 3), tako da izgleda
ovako:
id:5:initdefault:
Broj boja je odreðen u /etc/X11/xdm/Xserver (AT2YD):
:0 local /usr/X11R6/bin/X -bpp 16 # 65 tisuæa boja
Ako veæ imate .xinitrc, kopirajte ga u .xsession i uèinite dotièni
izvr¹nim pomoæu chmod +x .xsession. Sada zadajte naredbu telinit 5 i
stvar radi.
33..1111..44.. WWiinnddooww mmaannaaggeerr
Nakon ¹to ste uspjeli natjerati X da proradi, beskonaèno je moguænosti
konfiguracije; ovise o window manageru kojeg koristite -- mo¾ete
izabrati izmeðu desetaka. Veæinom, sve se svodi na editiranje jedne
ili vi¹e ASCII datoteka u va¹em home direktoriju; u drugim sluèajevima
ne morate editirati ni¹ta, nego koristite aplet ili èak izbornik.
Neki primjeri:
ffvvwwmm oobbiitteelljj
Kopirajte /etc/X11/fvwm/system.fvwmrc (ili slièno) u svoj home
direktorij koristeæi odgovarajuæe ime; pregledajte ga i poènite
eksperimentirati. Mo¾da æete izgubiti puno vremena dok ne
dobijete toèno onaj izgled i osjeæaj koji ¾elite.
WWiinnddoowwMMaakkeerr
Ima nekoliko konfiguracijskih datoteka koje ¾ive pod
$HOME/GNUstep i sjajan konfiguracijski aplet.
KKDDEE
Ovdje ni¹ta ne treba ruèno editirati: sve se mo¾e obaviti preko
izbornika.
Ukratko: ako vam ne smeta editiranje konfiguracijske datoteke,
odaberite ne¹to kao icewm, fvwm*, blackbox itd.; ako vam smeta, izbor
je trenutno ogranièen na KDE i WindowMaker.
Va¾no je da imate dobar .xinitrc. Primjer:
#!/bin/sh
# $HOME/.xinitrc
usermodmap=$HOME/.Xmodmap
xmodmap $usermodmap
xset s noblank # ugasi screen saver
xset s 300 2 # screen saver poèinje nakon 5 minuta
xset m 10 5 # postavi ubrzanje mi¹a
rxvt -cr green -ls -bg black -fg white -fn 7x14 \
-geometry 80x30+57+0 &
if [ "$1" = "" ] ; then # podrazumijevano
WINMGR=wmaker
else
WINMGR=$1
fi
$WINMGR
Iako to izgleda nije nu¾no, uèinite ga izvr¹nim pomoæu chmod +x
.xinitrc.
Ovaj .xinitrc vam dopu¹ta biranje window managera: poku¹ajte
$ start startkde # ili neki drugi WM
(Na¾alost, ne radi s nekim verzijama S.u.S.E.-a.)
33..1122.. KKoorriissnniièèkkee kkoonnffiigguurraacciijjee
Kada zavr¹ite s editiranjem toèka-datoteka, kopirajte ih u /etc/skel
kako je pokazano u poglavlju ``Konfiguracija programa''. Primjetite
da se .pinerc ne mo¾e potpuno prilagoditi; provjerite barem da su
polja user-domain, smtp-server i nntp-server pravilno postavljena.
33..1133.. NNaaddooggrraaððiivvaannjjee
Ako nadograðujete raèunalo, napravite svoj uobièajeni backup i ne
zaboravite snimiti nekoliko dodatnih datoteka. Neke od njih bi mogle
biti /etc/X11/XF86Config, /usr/bin/fax, sve stvari u /usr/local,
konfiguracija kernela, cijeli /etc, i sva po¹ta u /var/spool/mail.
44.. KKoonnffiigguurraacciijjsskkii pprrooggrraammii
Postoji nekoliko programa koji Linux èine lak¹im za postavljanje i
namje¹tanje. Neki postaju svojevrstan standard: Red Hat, Caldera i
druge distribucije isporuèuju aplikacije kao ¹to je printtool, netcfg,
usertool, itd., a S.u.S.E. isporuèuje sveobuhvatan konfiguracijski
program zvan YAST. Drugi korisni programi su:
TThhee DDoottffiillee GGeenneerraattoorr
Dobra X aplikacija s modulima za konfiguriranje paketa kao ¹to
su emacs, bash, procmail i drugi. Njena stranica je
<http://www.imada.ou.dk/~blackie/dotfile>.
LLiinnuuxxccoonnff
Ultimativni konfiguracijski alat. Mo¾e sve, i u konzoli i pod X-
om. Odmah posjetite <http://www.solucorp.qc.ca/linuxconf>.
55.. KKrraajj
55..11.. AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa
Ako nije drukèije izra¾eno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente mo¾e se reproducirati i
distribuirati u cjelosti ili djelomièno, na mediju fizièkom ili
elektronièkom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
distribucija dopu¹tena je i ohrabrena; meðutim, autor bi o takvom
distribuiranju ¾elio biti obavijesten.
Svi prijevodi, izvedeni ili sa¾eti radovi koji ukljuèuju Linux KAKO
dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranièenja na njegovu
distribuciju. Iznimke ovim pravilima moguæe su pod odreðenim
uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.
Ukratko, ¾elimo ohrabriti ¹irenje ovih informacija kroz ¹to je vi¹e
moguæe kanala. Meðutim, ¾elimo zadr¾ati autorska prava na KAKO
dokumente i htjeli bi biti obavije¹teni o bilo kakvim namjerama
redistribuiranja KAKO-a.
Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
na tjbynum@sunsite.unc.edu.
55..22.. KKoommeennttaarrii
Èak i vi¹e od drugih KAKO-a, ovome trebaju i dobrodo¹li su va¹i
prijedlozi, kritike i doprinosi. Odgovori nisu samo dobro¹li: nu¾ni
su. Ako mislite da ne¹to nedostaje ili je pogre¹no, molim vas,
po¹aljite mi poruku. Ako imate distribuciju koja nije Red Hat ili
Calderai va¹e su konfiguracijske datoteke drukèije ili u drugom
direktoriju, recite mi i ukljuèit æu va¹e informacije. Cilj mi je
uèiniti ¾ivot s Linuxom ¹to lak¹im.
Linux ima golem broj paketa, pa je nemoguæe govoriti o svakom od njih.
Svoje zahtjeve/prijedloge ogranièite na "najrazumnije" programe --
prepu¹tam to va¹em zdravom razumu.
55..33.. OOddrriiccaannjjee
_K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O je napisao Guido Gonzato,
guido@ibogeo.df.unibo.it. Puno hvala svim drugim autorima KAKO-a i
piscima/odr¾avateljima man stranica, èije sam djelo besramno pokrao; i
svim ljudima koji su mi poslali komentare.
Ovaj dokument je ``kakav jest''. Ulo¾eno puno truda da bude ¹to
toèniji, ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u
kojem sluèaju autor nije odgovoran za bilo kakve ¹tete proiza¹le iz
kori¹tenja ovog djela.
Ipak, nadam se da æe vam ovo djelo biti korisno -- meni jest, kad god
instaliram novi Linux...
U¾ivajte,
Guido =8-)
66.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd
Najnovija verzija ovog prijevoda mo¾e se naæi na
<http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>. Odr¾ava ga
Matej Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i
prijedlozi dobrodo¹li.
distrib
>
Mandriva
>
9.1
>
ppc
>
media
>
contrib
>
by-pkgid
>
d5f37e03ad6153863100503a2ef68dbf
>
files
>
5
